PRELIMINARNA RANG LISTA
Jedinstvena rang lista sa ukupnim brojem poena i statusom u kome kandidat upisuje studije se nalazi na sledećem linku:
rok za žalbe: do 02.07.2026. godine do 08 časova
PRELIMINARNA RANG LISTA
UPIS 2026 VAŽNI DATUMI
>>>PRVI UPISNI ROK<<<
VAŽNI DATUMI
O SPROVOĐENJU PRIJEMNOG ISPITA I UPISA NA OSNOVNE AKADEMSKE STUDIJE U AKADEMSKOJ
2026/2027. GODINI
Saznajte više
Vesti Aktuelnosti Događaji
Liste sa brojem poena sa prijemnog ispita
Liste sa brojem poena ostvarenim na prijemnom ispitu se nalaze na sledećem linku: Bodovi sa prijemnog ispita.
rok za žalbe na broj poena: do 29.06.2026. godine od 10 do 12 časova.
Raspored učionica za žalbe na broj poena na prijemnom ispitu
Poštovani kandidati,
žalbe možete podneti Odseku za studentske poslove 29.06. od 10 do 12 časova.Raspored učionica i komisija za prijem žalbi nalazi se u prilogu vesti.
Prilozi:
komisije-za-zalbe-ucionice.pdf
Uplata naknade za žalbu na ostvaren broj bodova
• Svrha uplate: Naknada za žalbu na ostvaren broj bodova na prijemnom ispitu
• Primalac: Filozofski fakultet, Beograd
• Iznos: 400,00 RSD
• Račun primaoca: 840-32794845-74
• Model: 97
• Poziv na broj: 44115
Program 36 ESPB - preliminarna rang lista
U pilogu vesti nalazi se preliminarna rang lista kandidata. Kandidati mogu podneti žalbe 26. i 27. juna 2026. putem mejl adrese cppmo@f.bg.ac.rs
Prilozi:
ON-2026-6-25-234832.docx
Liste prijavljenih kandidata sa rasporedom polaganja prijemnog ispita
Liste prijavljenih kandidata za upis na osnovne akademske studije 2026/2027. možete pogledati ovde - Liste sa rasporedom polaganja.
AVGUSTOVSKI
ispitni rok
- prijava ispita: od 10.07. do 16. 07.2026.
- uplata najkasnije do: 13.07.2026.
- Studenti će 17.07.2026. godine na svom e-indeksu videti da li su im odobreni predmeti koje su prijavili za avgustovski ispitni rok.
- Studenti se obraćaju koordinatoru Odeljenja (u vreme rada sekretara sa studentima) ukoliko ispiti nisu odobreni zbog nadoknade za polaganje ispita (potrebno je da se podnese na uvid uplatnica o nadoknadi za polaganje ispita).
- Studenti se obraćaju referentu (šalterska služba) od 11 do 14 časova, ukoliko ispiti nisu odobreni zbog školarine (potrebno je da se podnese na uvid uplatnica o uplaćenoj školarini).
- Prigovori se podnose 17.07.2026. godine. Studenti su u obavezi da poštuju vreme predviđeno za prigovore. Naknadni prigovori se neće uvažavati.
- školarina: 60%.
- ispiti: od 26.08. do 03.09.2026.
Ispiti će se prijavljivati isključivo elektronskim putem. Odluka o ispitnom roku sa detaljnim informacijama nalazi se u prilogu.
Prilozi:
Oprijava-2026-08.doc
JULSKI
ispitni rok
- prijava ispita: od 22.06.2020. do 30. 06.2026.
- uplata najkasnije do: 19.06.2026.
- Studenti će 01.07.2026. godine na svom e-indeksu videti da li su im odobreni predmeti koje su prijavili za julski ispitni rok.
- Studenti se obraćaju koordinatoru Odeljenja (u vreme rada sekretara sa studentima) ukoliko ispiti nisu odobreni zbog nadoknade za polaganje ispita (potrebno je da se podnese na uvid uplatnica o nadoknadi za polaganje ispita).
- Studenti se obraćaju referentu (šalterska služba) od 11 do 14 časova, ukoliko ispiti nisu odobreni zbog školarine (potrebno je da se podnese na uvid uplatnica o uplaćenoj školarini).
- Prigovori se podnose 01.07.2026. godine. Studenti su u obavezi da poštuju vreme predviđeno za prigovore. Naknadni prigovori se neće uvažavati.
- školarina: 60%.
- ispiti: od 06.07. do 13.07.2026.
Ispiti će se prijavljivati isključivo elektronskim putem.
Odluka o ispitnom roku sa detaljnim informacijama nalazi se u prilogu.Prilozi:
Oprijava-2026-07.doc
Liste prijavljenih kandidata za upis na osnovne akademske studije 2026/2027.
Liste prijavljenih kandidata za upis na osnovne akademske studije 2026/2027. možete pogledati ovde.
Naučna konferencija Post-Communist Europe 1990–2000.
Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet, zajedno sa Institutom za noviju istoriju iz LJubljane i Institutom za nacionalnu istoriju iz Skoplja 22. i 23. juna organizuje međunarodnu Zoom naučnu konferenciju Post-Communist Europe 1990–2000.
Na skupu će učestvovati univerzitetski nastavnici i istraživači iz oblasti humanističkih i društvenih nauka iz 12 zemalja, raspoređeni u četiri tematska panela.
U prilogu vesti pogledajte program konferencije.
Prilozi:
Programme PCE1990-2000.pdf
Raspored prostorija za prijem dokumenata za prijemni ispit
Psihologija – centralni hodnik 2. sprata
Pedagogija i andragogija – učionica 211
Sociologija – centralni hodnik 3. sprata
Filozofija – centralni hodnik 3. sprata
Istorija umetnosti – učionica 412
Arheologija – učionica 412
Klasične nauke – čitaonica Odeljenja, StKL2
Istorija – učionica 511
Etnologija i antropologija – učionica 572
Konkurs za zasnivanje radnog odnosa
Filozofski fakultet u Beogradu objavljuje konkurs za zasnivanje radnog odnosa.
Detaljnije u prilogu vesti.Prilozi:
Konkurs_JUN_2026.docx.docx
Obaveštenje - vakcinacija protiv HPVa
Obaveštavamo Vas da će se u okviru „NEDELJE OTVORENIH VRATA", u periodu od 15.06. do 19.06.2026. godine, vršiti vakcinacija HPV vakcinom Gardasil 9, za studente od 18 do 26 godina.
Vakcinacija se vrši u Službi opšte medicine Krunska 57, prvi sprat, i u zdravstvenoj ambulanti u Studentskom gradu, Tošin bunar 143, blok F1 , svakog radnog dana od 07.30 do 19.00 časova, bez zakazivanja.
Sve što Vam je potrebno je overena zdravstvena knjižica.
Poseta predsednika Međunarodne sociološke asocijacije i okrugli sto
Sociologija
Pozivamo vas na okrugli sto „Sociologija u vremenu krize", koji se održava u utorak 16. juna od 10 do 12h u svečanoj sali (108 na prvom spratu), na kojem, osim domaćih sociologa, učestvuje i prof. DŽefri Plejers, predsednik Međunarodne sociološke asocijacije (ISA). Detalje možete videti u prilogu.
Prilozi:
SO-2026-6-12-212823.docx
Zakazivanje termina za predaju dokumenata - PSIHOLOGIJA
Na sledećem linku nalazi se formular za zakazivanje termina za kandidate zainteresovane za upis na studijsku grupu PSIHOLOGIJA.
https://forms.gle/5saZHv3mACDbfdG58
Molimo vas da zakažete svoj termin. Nakon izbora termina, dobićete potvrdu na imejl adresu koju ste naveli u formularu. Ukoliko potvrdu ne pronađete u prijemnom sandučetu, proverite i SPAM folder.
Zakazivanje termina ima za cilj da kandidatima olakša postupak prijave i smanji čekanje. Ukoliko kandidat ne zakaže termin, može doći na Fakultet u terminima koji su naznačeni u odeljku „Važni datumi", kojem možete pristupiti OVDE.
Prvi Javni poziv - program 36 ESPB (obaveštenje)
Obaveštavamo Vas da je otvoren prvi Javni poziv za upis na Program obrazovanja tokom čitavog života (Program 36 ESPB). U prilogu vesti se nalazi tekst Javnog poziva, kao i formular za prijavu.
Prilozi:
ON-2026-6-9-283427.zip
Stipendije Fondacije „Profesor Borislav Lorenc
Obaveštavamo vas da je raspisan konkrus za stipendije Fondacije „Profesor Borislav Lorenc" za školsku 2026/2027. namenjen studentima završnih godina osnovnih studija i studentima postdiplomskih studija psihologije i kognitivnih nauka sa svih univerziteta čije je osnivač Republika Srbija.
Rok za prijavu je 15.09.2026. godine.
Informacije za kandidate se mogu pronaći i direktno na sajtu Fondacije: https://www.lorenc.f.bg.ac.rs/konkurs-za-dodelu-stipendi%d1%98a-na%d1%98boljim-studentima-za-skolsku-20262027/
Povodom odluke Senata Univerziteta u Novom Sadu da se prof. Vladimir Mihić ne reizabere u zvanje vanrednog profesora
Psihologija
Odeljenje za psihologiju, Filozofskog fakuleta Univerziteta u Beogradu, najoštrije osuđuje odluku Senata Univerziteta u Novom Sadu kojom dr Vladimir Mihić nije reizabran u zvanje vanrednog profesora i smatra je nedopustivim narušavanjem akademskih principa na kojima počiva univerzitetska zajednica.
Posebno je alarmantna činjenica da je kandidat prethodno dobio pozitivna mišljenja svih stručnih tela nadležnih za procenu ispunjenosti uslova za izbor u zvanje, uključujući Izborno veće Filozofskog fakulteta i odgovarajuća tela Univerziteta u Novom Sadu. Prema dostupnim informacijama, stručne komisije su više puta razmatrale prigovore podnete tokom postupka i na njih odgovorile, ostajući pri zaključku da kandidat ispunjava sve propisane uslove za reizbor. Univerzitet počiva na načelu da se akademska zvanja stiču i potvrđuju na osnovu naučnih, nastavnih i stručnih dostignuća, kroz postupke koje vode kompetentna stručna tela. Kada zakoni i procedure prestanu da se dosledno primenjuju, ili kada se primenjuju selektivno, urušava se poverenje u institucije i nastaje prostor za proizvoljnost, neizvesnost i postepeno razaranje institucionalnog poretka.
Slučaj profesora Vladimira Mihića ne može se posmatrati izolovano. Nakon slučaja profesorke Jelene Kleut, ovo predstavlja dalji korak u podrivanju akademskih procedura, akademskih sloboda i pravne sigurnosti zaposlenih na Univerzitetu u Novom Sadu, ali i na drugim univerzitetima u Srbiji. Dok je u slučaju profesorke Kleut odluka bila obrazlagana makar i nevažećim formalnim administrativnim razlozima, u slučaju profesora Mihića predstavnici Senata Univerziteta u Novom Sadu javno su problematizovali njegovo građansko i političko delovanje kao okolnost relevantnu za njegov rad u nastavi i na univerzitetu. Time je jasno stavljeno do znanja da predmet osporavanja nisu bile stručne, naučne ili nastavne kompetencije profesora Mihića, već njegovo javno građansko i političko delovanje. Stvoren je presedan prema kojem javno iznošenje građanskih i političkih stavova može postati osnov za profesionalnu diskvalifikaciju univerzitetskog nastavnika.
Takvo shvatanje nespojivo je sa idejom univerziteta kao autonomne zajednice slobodnih ljudi. Univerzitetski nastavnik ne gubi svoja građanska prava stupanjem u akademsku profesiju. Naprotiv, od univerzitetskih nastavnika društvo očekuje da svoje znanje i stručnost stave u službu javne rasprave i da bez straha iznose stavove o pitanjima od javnog značaja. Ta ideja predstavlja samu srž univerzitetske autonomije i ima svoje utemeljenje u Ustavom zajemčenim slobodama mišljenja, izražavanja i akademske rasprave – vrednostima bez kojih nije moguće zamisliti ni slobodan univerzitet ni demokratsko društvo.
Odluka Senata predstavlja opasan presedan za čitavu akademsku zajednicu. NJome se dovodi u pitanje načelo da se univerzitetski nastavnici vrednuju prema svom naučnom, nastavnom i stručnom radu, a ne prema svojim političkim stavovima ili građanskom angažmanu. Ukoliko se uspostavi razorna praksa da pozitivne odluke stručnih tela mogu biti poništene iz razloga koji nisu akademske prirode, ugrožava se ne samo kredibilitet sistema visokog obrazovanja, već i sam princip vladavine prava, zasnovan na jednakosti svih pred pravilima koja važe za sve.
Zahtevamo od Univerziteta u Novom Sadu da poništi ovu odluku i da u budućim postupcima dosledno štiti principe stručnosti, zakonitosti, akademske autonomije, transparentnosti i jednakog tretmana svih nastavnika. Danas se ne brani samo profesor Vladimir Mihić. Brani se pravo svakog građanina da bez političkih pritisaka i straha od odmazde slobodno govori, istražuje i učestvuje u javnom životu. Ukoliko jedno društvo pristane da se profesionalna sudbina njegovih članova određuje prema političkoj podobnosti, a ne prema stručnim kriterijumima, dovodi u pitanje same temelje pravne države i demokratskog poretka.Ovde se, dakle, ne brane samo akademske slobode, već i vladavina prava i pravna sigurnost građana – bez kojih nema ni slobodnog univerziteta, ni slobodnog društva, ni slobodnih pojedinaca u njemu. Kada pravo ustupi mesto samovolji nad pojedincima, ugrožena su prava svih. Razlika je samo u tome ko će se sledeći naći na njenom udaru.
Odeljenja
Andragogija
Studijska grupa za andragogiju nastala je iz istoimenog smera na Odeljenju za pedagogiju 1979. godine. Na Grupi za andragogiju postoje osnovne, master i doktorske studije zasnovane na izučavanju većeg broja andragoških disciplina koje se bave opštim i specifičnim problemima učenja i obrazovanja odraslih.
Arheologija
Katedra za arheologiju na Velikoj školi u Beogradu formirana je 1881. godine izborom Mihajla Valtrovića za prvog profesora arheologije u Srbiji. Seminar za arheologiju izdvojen je kao samostalna nastavna i naučna jedinica 1920. godine, dok se od 1962. nastava na Filozofskom fakultetu odvija u okviru Odeljenja za arheologiju.
Etnologija i Antropologija
Odeljenje za etnologiju i antropologiju obeležilo je 2006. godine 125 godina od uvođenja etnologije u nastavu na Velikoj školi i 100 godina od osnivanja Etnološkog seminara na Filozofskom fakultetu.
Istorija
Nastava iz Opšte istorije počela je na Liceju 1838. i nastavila se na Filozofskom Fakultetu Velike škole u Beogradu od 1863. i Univerzitetu od 1905. godine. Odeljenje za istoriju osnovano je statutom Filozofskog fakulteta iz 1963. godine.
Istorija umetnosti
Katedra za istoriju umetnosti osnovana je 1905. Godine 1927. katedra je prerasla u deo posebne studijske grupe sa istorijom umetnosti kao glavnim predmetom a reformom iz 1963. formirano je Odeljenje za istoriju umetnosti.
Klasične nauke
Nastava klasičnih jezika ima svoju predistoriju u ustaničkoj Velikoj školi i Liceju od početka XIX veka. Godine 1875. osnovana je Katedra za klasične jezike i književnost, a 1900. je klasična filologija izdvojena u posebnu grupu.
Pedagogija
Izučavanje pedagogije kao akademske discipline počinje u Liceju (osnovan 1838. godine), nastavlja se na Velikoj školi (osnovana 1863. godine) i Univerzitetu u Beogradu (osnovan 1905. godine).
Psihologija
Nastava psihologije u Srbiji započinje na Liceju, 1854. godine, i nastavlja se za vreme Velike škole i Univerziteta od 1905. godine. Izborom dr Borislava Stevanovića za docenta i formiranjem Seminara za eksperimentalnu psihologiju, Grupa za psihologiju počinje sa radom 1928. godine.
Sociologija
Nastava sociologije u Srbiji započinje na Pravnom fakultetu u Beogradu, gde je 1935. osnovana Katedra za sociologiju. Nakon Drugog svetskog rata ta katedra se, iz političkih razloga, gasi, da bi se 1959. godine dozvolilo obrazovanje Katedre za sociologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu.
Filozofija
Nastava filozofije u Srbiji započinje na Liceju 1853. godine, i kontinuirano se odvija na Velikoj školi i Univerzitetu od 1905. godine. Danas je Odeljenje za filozofiju Filozofskog fakulteta u Beogradu organizovano u tri seminira: Seminar za istoriju filozofije, Seminar za etiku, estetiku i filozofiju politike i Seminar za logiku, epistemologiju i filozofiju nauke.
Centar za obrazovanje nastavnika
Pedagoško, psihološko i metodičko obrazovanje studenata - budućih nastavnika ima dugu tradiciju na Filozofskom fakultetu. Katedra Gimnazijske pedagogike osnovana je još 1892. godine, kada je profesor Vojislav Bakić izabran za profesora ove katedre, a začeci pedagoškog, psihološkog i metodičkog obrazovanja na Fakultetu javljaju se i ranije. Kao zasebna nastavna jedinica Filozofskog fakulteta, Centar za pedagoško, psihološko i metodičko obrazovanje studenata je formiran 1971. godine. Godine 2008. ovaj centar menja naziv i postaje Centar za obrazovanje nastavnika (CON).
Kabinet za strane jezike
Kabinet za strane jezike Filozofskog fakulteta osnovan je 1961. godine, kada se od tadašnjeg Filozofskog fakulteta odvojio Filološki fakultet. Filozofski fakultet je oduvek sagledavao značaj izučavanja stranih jezika kako za potrebe studiranja tako i za bavljenje stručnim i naučnim radom. Po svom angažovanom odnosu prema učenju i nastavi stranih jezika, kao i po broju i izboru stranih jezika koji se na njemu izučavaju, Filozofski fakultet se može smatrati predvodnikom među nefilološkim fakultetima Univerziteta u Beogradu.
Filozofski fakultet
Filozofski fakultet je najstariji fakultet Univerziteta u Beogradu, čiji počeci sežu u 1838. godinu kada je aktom kneza Miloša u Kragujevcu osnovan Licej. Danas je Filozofski fakultet moderna škola koja prati sve savremene tokove evropskog akademskog prostora. Filozofski fakultet ima preko 250 nastavnika i saradnika i 200 istraživača, a na njemu studira oko 6000 studenata na svim nivoima, od osnovnih do doktorskih studija. Nastava se odvija u okviru deset studijskih grupa - filozofija, sociologija, psihologija, pedagogija, andragogija, etnologija i antropologija, istorija, istorija umetnosti, arheologija i klasične nauke. Neke od studijskih grupa imaju tradiciju dužu od jednog veka i poznate su i priznate u svetu.