Master akademske studije istorije umetnosti (2009/2010)
Detalji programa
Nivo studija: Master
Broj ESPB bodova: 60
Trajanje programa u godinama: 1
Akademski naziv: master istoričar umetnosti
Uslovi upisa: završene osnovne akademske studije istorije umetnosti (240 ESPB) ili završene osnovne studije istorije umetnosti u četvorogodišnjem trajanju, u skladu sa uslovima utvrđenim Statutom Univerziteta i Fakulteta; student koji je završio drugi studijski program polaže diferencijalni ispit u skladu sa studijskim programom i Statutom Fakulteta.
Uslovi za prelazak sa drugih studijskih programa u okviru istih ili srodnih oblasti studija: Student može preći sa drugih programa master akademskih studija na ovaj program ukoliko položi diferencijalne ispite koje utvrđuje Veće Odeljenja za istoriju umetnosti na osnovu uvida u sadržaj studijskog programa sa kojeg prelazi. Procedura prelaska utvrđena je Statutom Fakulteta.
Način izbora predmeta iz drugih studijskih programa: U dogovoru sa mentorom student može izabrati predmete iz drugih studijskih programa, a u skladu sa Pravilnikom o prijavljivanju predmeta Fakulteta.
Cilj: Cilj programa je da student usavrši i produbi veštine kojima je ovladao na osnovnim studijama, pri čemu je sada usmeren na jednu od željenih (ponuđenih) oblasti usavršavanja:
* istorijsko, teorijsko i vizuelno razumevanje odabranog umetničkog ili arhitektonskog toka i/ili fenomena istorije umetnosti u rasponu od antičke do moderne i savremene umetnosti;
* muzeologije i zaštite nasleđa;
* metodologije istorije umetnosti kao nauke i humanističke discipline;
* obučen je za samostalni naučnoistraživački rad i interpretaciju umetničkog dela, širom kontekstualizacijom odabrane posebne oblasti (kulturna istorija, sociologija, antropologija, arheologija, pedagogija, klasične nauke itd.).
Master istoričar umetnosti je osposobljen da stečena znanja praktično primeni; sposoban je za kreativan rad kao i za one akademske i stručne veštine neophodne za profesionalno delovanje.
Lista obaveznih i izbornih studijskih područja, odnosno predmeta, sa okvirnim sadržajem:
Struktura programa master akademskih studija istorije umetnosti sačinjena je tako da se nadoveže na strukturu osnovnih studija istorije umetnosti i studentima omogući dalju specijalizaciju u odabranoj oblasti, kao i fleksibilno povezivanje sa srodnim oblastima istraživanja, shodno pojedinačnim potrebama istraživanja. Posebne oblasti istraživanja istorije umetnosti zastupljene na osnovnim studijama [antička umetnost, istorija arhitekture, srednjovekovna umetnost (sa posebnim naglaskom na srpskoj i vizantijskoj srednjovekovnoj umetnosti), umetnost novog veka, moderna umetnost, teorija i metodologija, muzeologija i zaštita nasleđa] zastupljene su i na ovom nivou obrazovanja.
Obavezna studijska područja: Istorija likovnih umetnosti i arhitekture u vremenskom rasponu od antičkog do savremenog doba. Ovo široko područje obuhvata a) zapadnu umetnost i arhitekturu; b) umetnost i arhitekturu Vizantije i istočnog hrišćanstva; v) nacionalnu umetnost, sa posebnim naglaskom na srpskoj srednjovekovnoj umetnosti i arhitekturi; g) muzeologija i zaštita nasleđa; d) Istorija istorije umetnosti, nauka o umetnosti sa metodologijom.
Način izbora predmeta iz drugih studijskih programa: u okviru izbornih pozicija, sa priložene liste (oblasti političke i kulturne istorije, klasičnih nauka, školske pedagogije, sociologije kulture i umetnosti, filozofije umetnosti i estetike; etnologije i antroplogije, arheologije. Način izbora predmeta sa drugih studijskih grupa - shodno užem usmerenju studenata u toku master akademskih studija.
Kurikulum se sastoji iz:
• jednog glavnog kursa, koji kandidat/kinja bira s obzirom na planiranu oblast specijalizacije (Metodologija istorije umetnosti srednjeg veka, Metodologija istorije umetnosti i vizuelne kulture novog veka, Metodologija istorije moderne umetnosti, Metodologija istorije arhitekture, Muzealnost i dokumentacijska mera)
• jednog specijalnog kursa (Umetnost srednjeg veka I, Umetnost i vizuelna kultura novog veka I, Moderna umetnost I, Istorija arhitekture I, Geneza heritologije), koji omogućava produbljivanje i usavršavanje uvida u željenu oblast izučavanja;
• izbornih kurseva koji omogućavaju probudljivanje znanja u određenim širim i srodnim oblastima;
• mentorskog rada u toku nastave, kao i u funkciji izrade završnog (master) rada;
• samostalnog istraživačkog rada kandidata/kandidatkinje.
Prvi semestar ovog jednogodišnjeg programa prevashodno je posvećen nastavi, dok se u drugom semestru akcenat stavlja na mentorski i samostalan rad i izradu završnog rada.
Način izvođenja studija i potrebno vreme za izvođenje studija: Master akademske studije istorije umetnosti traju jednu školsku godinu, odnosno dva semestra i imaju 60 ESPB. Nastava se odvija kroz predavanja, vežbe, studijski istraživački rad, seminare, mentorski i samostalan rad studenata, što omogućava sticanje teorijskih i praktičnih znanja predviđenih ciljevima i ishodima programa.
Bodovna vrednost predmeta: Glavni predmet mastera (jedna od 5 opcija – Metodologija istorije umetnosti srednjeg veka, Metodologija istorije umetnosti i vizuelne kulture novog veka, Metodologija istorije moderne umetnosti, Metodologija istorije arhitekture, Muzealnost i dokumentacijska mera) – 6 ESPB; Specijalni kurs mastera (jedna od 5 opcija – Umetnost srednjeg veka I, Umetnost i vizuelna kultura novog veka I, Moderna umetnost I, Istorija arhitekture I, Geneza heritologije) – 6 ESPB; Izborni 1. – 6 ESPB; Izborni 2 – 6 ESPB; Izborni 3. – 6 ESPB (posle naziva svake grupe izbornih predmeta naveden je broj ESPB koji student treba da ostvari polaganjem predmeta ponuđenih u okviru odgovarajuće grupe); Istraživački rad u funkciji izrade završnog rada - mastera (studijski istraživački rad) – 10 ESPB; Završni rad – 20 ESPB.
Bodovna vrednost završnog rada iskazana u ESPB:
Za studijski istraživački rad predviđeno je 10 ESPB i 20 ESPB za završni rad.
Preduslovi za upis pojedinih predmeta ili grupe pred
Kompetencije: Sticanjem master zvanja, student je sposoban da pokaže produbljeno znanje odabrane (željene) posebne oblasti svog usmerenja, u rasponu od antičke do moderne i savremene umetnosti i arhitekture; da u praksi primeni znanja muzeologije i zaštite nasleđa; da svoje znanje samostalno primeni u naučnoistraživačkom radu, interpretaciji i analizi umetničkog dela ili posebnih umetničkih pojava i tokova.
Student stiče sledeće opšte sposobnosti:
* analize, sinteze, zaključivanja;
* ovladavanja metodama i postupcima istraživanja;
* razvoja kritičkog i samokritičkog mišljenja;
* primene znanja u praksi;
* osnova profesionalne etike;
* razvoja komunikacionih sposobnosti.
Student stiče sledeće predmetno-specifične sposobnosti:
* poznavanja i razumevanja discipline istorije umetnosti, kao istorijske i humanističke nauke;
* rešavanja konkretnih zadataka i problema iz domena struke;
* multidisciplinarno povezivanje i primena znanja;
*praćenja i primene novih rezultata, ideja i dostignuća u struci.