O odeljenju
koordinatorka Tamara Lazić
Počeci Odeljenja za sociologiju sežu u 1959. godinu, kada je u okviru Odeljenja za filozofiju uspostavljena Grupa za sociologiju, što su bile prve studije sociologije ne samo u Srbiji već i u čitavoj tadašnjoj Jugoslaviji. Grupa je uskoro prerasla u Katedru, a 1990. godine, razdvajanjem dotadašnjeg zajedničkog Odeljenja za filozofiju i sociologiju, nastaje samostalno Odeljenje za sociologiju.
Prvi predavači bili su znameniti predstavnici rane srpske i jugoslovenske sociologije, koji su udarili temelje čitavom nizu socioloških oblasti na našim prostorima. Kasnije generacije nastavnika i saradnika Odeljenja, listom renomiranih sociologa neretko poznatih i izvan nacionalnih okvira, unapređivale su nasleđe kontinuiranim osavremenjivanjem, proširivanjem i obogaćivanjem svog pedagoškog i naučnog rada. Tako je Odeljenje za sociologiju među prvima, još i pre usvajanja Bolonjske deklaracije kao obavezujuće u našem sistemu visokog obrazovanja, restrukturisalo svoje studijske programe u skladu s njenim principima, uvodeći jednosemestralne predmete i znatan udeo izbornosti, u skladu s individualnim interesovanjima studenata. Osim posvećenosti visokom kvalitetu nastave i istraživanja, Odeljenje za sociologiju još od šezdesetih godina 20. veka pa do danas baštini tradiciju kritičkog duha i otpora autoritarnom ograničavanju akademskih i drugih sloboda. Zahvaljujući svojoj dugoj tradiciji, razgranatoj i dinamičnoj aktivnosti u sadašnjici i uključenosti u međunarodne naučne tokove, ono ostaje središnja institucija sociološke discipline u našoj zemlji.
Od 1972. godine deluje i Institut za sociološka istraživanja, https://isi.f.bg.ac.rs/, kao naučnoistraživačka jedinica Odeljenja. Među svojim brojnim i raznovrsnim empirijskim istraživanjima, Institut je posebno poznat po kontinuiranom praćenju promena u društvenoj strukturi, kroz seriju istraživanja velikog obima na reprezentativnim uzorcima stanovništva Srbije, koja su započeta prvih godina postojanja ISI a potom u intervalima sprovođena sve do druge decenije 21. veka. Odeljenje i Institut redovno organizuju nacionalne i međunarodne naučne konferencije i druge naučno-obrazovne događaje i aktivnosti (letnje škole, radionice, obuke, okrugle stolove, predstavljanja knjiga, javna predavanja i drugo), a Institut je do sada objavio preko sto trideset knjiga – autorskih i kolektivnih monografija i zbornika radova sa naučnih skupova. Uz to, ISI je danas suizdavač časopisa Sociologija, najviše rangiranog i najcitiranijeg našeg sociološkog časopisa (pokrenutog 1959. godine).
Sa Odeljenja je poteklo nekoliko predsednika Srpskog sociološkog društva i Sociološkog naučog društva Srbije, a angažovanost na međunarodnoj naučnoj sceni vidljiva je i kroz aktivno članstvo i učešće u telima European Sociological Association i International Sociological Association. Odeljenje za sociologiju je takođe dalo dvoje dekana Filozofskog fakulteta, kao i prvu rektorku Univerziteta u Beogradu (prof. dr Marija Bogdanović, 2000-2004).
Danas Odeljenje čini tridesetoro nastavnika i asistenata, desetak istraživača i naučnih saradnika, koordinator i dvoje bibliotekara. Nastava se izvodi na tri nivoa – osnovnim, master i doktorskim akademskim studijama, na kojima studira ukupno preko šest stotina studenata. Struktura osnovnih studija, uz stalne inovacije i prilagođavanja kroz akreditacione cikluse, kombinuje temelje sociološkog znanja (opšta sociologija, metodi istraživanja, istorija sociološke misli) uz opšteobrazovne predmete iz srodnih disciplina (istorije, antropologije, ekonomije, statistike), zatim upoznavanje sa posebnim sociologijama (grada i sela, religije, porodice, rada, kulture, politike i drugo) i na kraju veći broj tematski definisanih izbornih kurseva, koji usmeravaju ka specijalizaciji u određenom području. Uz produbljivanje teorijskih znanja pažnja se poklanja i razvijanju umeća praktične primene kroz metodološku obuku, sociološki praktikum i stručnu praksu.
Na ovaj način studentima se pruža široko obrazovanje i razvijena sposobnost samostalnog kritičkog mišljenja i primene znanja, čime oni dobijaju pouzdanu podlogu i ujedno neophodnu fleksibilnost da se dalje profesionalno profilišu na različite načine. Diplomirani studenti sociologije tako nalaze svoje mesto i profesionalno se ostvaruju u širokom spektru zanimanja u različitim sektorima – od srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja, akademskih i primenjenih istraživanja, preko državnih institucija, nevladinih organizacija, medija, marketinških agencija, do korporacija i privatnog preduzetništva.