O odeljenju
Nastava psihologije u Srbiji ima dugu tradiciju koja počinje još 1854. godine na Liceju, nastavlja se u okviru Velike škole, a od 1905. godine i na Univerzitetu. Ključni trenutak u razvoju discipline predstavlja izbor dr Borislava Stevanovića za docenta i osnivanje Seminara za eksperimentalnu psihologiju 1928. godine, čime je započeo rad Grupe za psihologiju.
Danas je na Odeljenju zaposleno 48 nastavnika, više od 40 istraživača, a studira oko 650 studenata na svim nivoima studija. Odeljenje je vodeći akademski centar za izučavanje psihologije u zemlji, sa raznovrsnom ponudom kurseva na osnovnim, master i doktorskim studijama koji pokrivaju sve glavne oblasti savremene psihologije — opštu i eksperimentalnu, socijalnu, kliničku, razvojnu i pedagošku psihologiju, kao i psihologiju rada i metodologiju psiholoških istraživanja. Na četvrtoj godini osnovnih studija studenti se opredeljuju za jedan od četiri modula: klinički, razvojno-pedagoški, psihologiju rada ili istraživački modul, u skladu sa svojim profesionalnim interesovanjima i budućim usmerenjem.
Psihologija je godinama unazad najpopularnija studijska grupa na Beogradskom univerzitetu prema odnosu broja prijavljenih i upisanih na osnovne studije. Diplomirani psiholozi traženi su na tržištu rada i to u različitim oblastima — od obrazovanja i kliničke prakse, preko ljudskih resursa i istraživanja tržišta, do akademskih i nevladinih organizacija.
Odeljenje za psihologiju je najbolje rangirano odeljenje za psihologiju na šangajskoj listi u regionu, uključivši sve zemlje bivše Jugoslavije, Bugarsku, Rumuniju i Grčku.
U sastavu Odeljenja nalaze se sledeće naučne jedinice: Institut za psihologiju, Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju, Laboratorija za razvojnu psihologiju, LIRA laboratorija, Laboratorija za psihologiju rada, Laboratorija za neurokogniciju i primenjenu kogniciju. Naučne jedinice Odeljenja su opremljene sistemima za EEG i praćenje pokreta očiju, aparaturom za fiziološka merenja (BIOPAK), za psihofizička merenja i simulacije u virtuelnoj stvarnosti. Ova infrastruktura, uz obuke za njeno korišćenje i rigorozni metodološki trening već na osnovnim studijama, omogućava istraživačima i studentima da savladaju savremene tehnike, čime vrlo rano postaju konkurentni na međunarodnoj naučnoj sceni. S druge strane, Zbirka starih psiholoških instrumenata koja se čuva u okviru Laboratorije za eksperimentalnu psihologiju pruža jedinstven uvid u istorijski razvoj psihologije kao empirijske nauke.
Odeljenje raspolaže i sopstvenom bibliotekom u kojoj rade dva stručna saradnika, kao i čitaonicom namenjenom studentima, što dodatno podstiče kulturu razmene i kolaboracije.
Pored međunarodnih saradnji uspostavljenih na univerzitetskom i fakultetskom nivou, u koje su studenti ohrabreni da se uključe, odeljenje intenzivno bilateralno sarađuje sa Univerzitetom u Rijeci, Univerzitetom u Ulmu, Univerzitetom u Parizu (Panteon-Sorbona), Univerzitetom u Helsinkiju, Karlovim Univerzitetom u Pragu, Univerzitetom Rovira i Virgili i Univerzitetom svetih Ćirila i Metodija u Skoplju u okviru programa KA1 Erazmus sheme, kao i Univerzitetima u Zagrebu, Gracu, Rijeci, Klagenfurtu, LJubljani, Univerzitetom Crne Gore, Univerzitetima u Krakovu (Jagelonski), Sarajevu, Masarikovim i u Novom Sadu u okviru Neuroshare CEEPUS mreže, i Univerzitetima u Krakovu (Jagelonski), Osijeku, LJubljani, Zagrebu, Pragu, Bratislavi (Komenius) i Banjoj Luci u okviru MOST CEEPUS mreže. Odeljenje je takođe potpisalo poseban memorandum o bilateralnoj saradnji sa Univerzitetom Sapienca u Rimu.
Široka mreža međunarodnih saradnika, vrhunska istraživačka praksa, kompetentnost nastavno-naučnog kadra i uzajamno uvažavanje koje se neguje u odnosu sa studentima stvaraju klimu u kojoj se neprestano unapređuju nastava i istraživanja.
Koordinatorka odeljenja: Maja Jovanović.