Kurs: Arheologija i socijalna antropologija - istorija ideja (osn.)
Predavači

dr Aleksandar Palavestra, redovni profesor u penziji

dr Monika Milosavljević, vanredni profesor

izborni kurs
Broj bodova: 6.00
Sadržaj kursa: Izborni kurs Arheologija i socijalna antropologija - istorija ideja, zamišljen je kao opšti paralelni uvid u dve srodne discipline: socio-kulturnu antropologiju i arheologiju i kao nastavak i dopuna obaveznog kursa Uvod u studije arheologije. Težište je stavljeno na socio-kulturnu antropologiju, pošto se mnoge opšte teorijske teme arheologije već obrađuju u predmetu Uvod u studije arheologije. Socio-kulturna antropologija ne sagledava se na kursu integralno, već je istaknuta veza ove discipline s arheologijom i prožimanje dveju disciplina. Otud i izvesna nesrazmera u tretiranju značaja pojedinih antropoloških škola. Arheologija i socijalna antropologija imale su zajedničke korene i početke da bi se potom, u zavisnosti od različitih teorijskih koncepata, vremenom razilazile i ponovo približavale i konačno, početkom 21. veka, našle suočene sa sličnim problemima i temama.
Cilj izučavanja kursa: Upoznavanje studenata istorijom ideja socio-kulturne antropologije, bez koje je nemoguće razumeti istoriju ideja, teoriju i praksu savremene arheologije.
Preduslovi za polaganje: Za studente arheologije položen ispit iz obaveznog predmeta Uvod u studije arheologije.
Oblici nastave: Kurs se sastoji od dva časa predavanja nedeljno uz power point prezentacije.
Plan kursa:
1. nedelja
predavanje - Arheologija i antropologija
Međusobni odnosi arheologije i socio-kulturne antropologije. Antropologija u širem smislu prema fizičkoj, kulturnoj i lingvističkoj antropologiji, kao i prema arheologiji, etnoarheologiji, etnografiji i etnologiji. Različiti koncepti antropologije i arheologije u SAD i u Evropi. Tumačenje prošlosti sadašnjošću i obrnuto, mogućnosti i opasnosti ovakvog metoda.
2. nedelja
predavanje - Kultura i priroda
Terminološke ili suštinske razlike između socijalne i kulturne antropologije. Pojam kulture i pojam društva. Šta je to ljudska priroda? Rasprava nature vs. Nurture. Proces socijalizacije i kulturna raznolikost. Šta je to kulturni relativizam? Etnocentrizam i nametanje vrednosti naše kulture. Etički problemi kulturnog relativizma.
3. nedelja
predavanje - Zajedničke predistorije
Zajednički počeci arheologije i antropologije. “Drugi” kao svet čudovišta. Grčko i rimsko interesovanje za susedne i egzotične narode. Srednjovekovna skučenost i svođenje ideje ljudskosti na Evropu. Kolonijalizam i susret s “divljakom”. Ideja progresa. Hobsovo i Rusoovo viđenje divljaka. Koreni ideje unilinearne evolucije u prosvetiteljstvu, a kulturnog partikularizma u romantizmu.
4. nedelja
predavanje - Evolucija na delu
Ideja progresa i unilinearne evolucije. Delo Herberta Spensera i počeci socijal-darvinizma. Monogenističke i poligenističke teorije o nastanku ljudi. Da li su “divljaci” biološki inferiorni? Slučaj patagonijskih Indijanaca vraćenih u “divljinu” i kako je na to gledao Darvin.
5. nedelja
predavanje - Sociokulturna evolucija
Ideja jednolinijske evolucije u arheologiji. Visoke vanevropske civilizacije kao dela iščezlih belaca. Sociokulturna evolucija institucija: Meklenan i Bahofen. Delo Luisa Morgana i njegov uticaj na Marksa i Engelsa. Delo Edvarda Tajlora i kulturna stratifikacija. Frejzerova “Zlatna grana” kao primer evolucionističke sistematizacije i komparativizma.
6. nedelja
predavanje - Kulturna istorija protiv evolucije
Rudolf Firhov i njegova kritika Hekelovog rasnog determinizma. Bastijanova teorija o kulturama i kulturnim provincijama. Berlinska antropološka škola i njena kritika univerzalnih zakona istorije. Delo Fridriha Racela. Franc Boas. Boasovo delo i kulturni partikularizam. Boasova škola: Loui, Kreber, Rut Benedikt, Margaret Mid.
7. nedelja
predavanje - Difuzija kao univerzalno rešenje
Difuzionizam “Bečke škole”: Grebner, Šmit, Frobenius. Britanski difuzionisti i hiperdifuzionisti: V. Rivers, Grafton Eliot Smit. Difuzionizam i migracionizam u arheologiji: Čajld, Kosina, Solas. Alfred Kider i Boasov uticaj na američku arheologiju.
8. nedelja
predavanje - Teren i problem objektivnosti
Sakupljački i terenski rad u arheolgiji i antropologiji i formiranje zasebnih discilina. Problemi subjektivnosti, objektivnosti i interpretacije u antropologiji i arheologiji. Arheološko otkrivanje “materijala” i arheološka vezanost za teren. Terenska etnografija, komparativna etnologija i sintetska antropologija. Rani pozitivizam u antropologiji.
9. nedelja
predavanje - Ankete i teren
Salonski arheolozi, njihove ankete i neutralni anketari. Ankete i teren u srpskoj etnologiji. Jovan Cvijić. Sima Trojanović i etnoarheologija. Terenski metod u američkoj antropologiji: Biro za američku etnografiju i Kušingov rad. Britanska terenska antropologija pre Malinovskog: Spenser i Gilem. Prekretnička ekspedicija: Toresov moreuz. Hadon, Rivers i Seligman.
10. nedelja
predavanje - Funkcionalizam
Koreni funkcionalizma: kembrička škola i Emil Dirkem. Različito shvatanje pojmova funkcija i funkcionalizam. Bronislav Malinovski i »Argonauti zapadnog Pacifika«. Teorija potreba. Strukturalni Funkcionalizam Redklif-Brauna. Talkot Parson i ravnoteža sistema. Funkcionalizam u arheologiji: nova arheologija i sistemska teorija.
11. nedelja
predavanje - Neoevolucionizam
Novi prosperitet. Lesli Vajt i termodinamika kulture. DŽulijan Stjuard i kulturna ekologija. Uticaj neoevolucionizma na procesnu arheologiju. Socijalna antropologija i etnoarheologija. Opšta i posebna evolucija Maršala Salinsa i Elmana Servisa. Neoevolucionističke i sistemske teorije o nastanku kompleksnih društava. Socijalekologija i socijalbiologija. Evolucionistička arheologija: povratak Darvinu.
12. nedelja
predavanje - Interakcionisti
Dirkemov uticaj. Marsel Mos i “Ogled o daru”. Supstantivistička i formalistička škola ekonomske antropologije. Karl Polanji: načini i sfere razmene. Imanuel Valerštajn i svetski sistem. Centar i periferija. Značaj ideje razmene u arheologiji: Renfruovi modeli. Centar i periferija u arheologiji – sfere interakcije.
13. nedelja
predavanje - Strukturalizam i marksizam
Opšti pojmovi strukturalizma. Strukturalizam u lingvistici i antropologiji. Postoje li univerzalne strukture ljudskog uma? Delo Klod Levi-Strosa. Binarne opozicije. Britanski strukturalisti: Edmund Lič.
14. nedelja
predavanje - Zajedničke postmoderne teme arheologije i socijalne antropologije
Postmodernizam u antropologiji i arheologiji. Postoji li objektivno spoznajan svet? Kritika “bele muške evropske arogancije”. Sve teorije imaju političku težinu. Hermeneutika kao prevazilaženje subjektivnosti i objektivnosti. Delo Kliforda Gerca. Zajedničke postmoderne teme arheologije i antropologije.
15. nedelja
predavanje - Provera znanja
Literatura i izvori podataka:
Opsta obavezna Literatura
Žan Poarije, Istorija Etnologije, “Plato”, “XX vek”, Beograd, 1999.
B. Olsen, Od predmeta do teksta, Beograd, 2002, str: 1-23; 29-51; 54-64; 79-100; 113-152; 156-165; 174-190; 221-238.
Jerry D. Moore, Uvod u antropologiju, Jasenski i Turk, Zagreb, 2002. (Str. 219-250)
Rober Delijež. Istorija antropologije. Škole, pisci, teorije, Biblioteka XX vek, Beograd 2012. (Str. 11-60; 74-82; 109-115; 119-135; 144-214; 225-249)
Ugo Fabijeti, Roberto Maligeti, Vinčenco Matera, Uvod u Antropologiju. Od lokalnog do globalnog. “Klio”, Beograd, 2002. (Str.11-52; 109-178, 193-211)
A. Palavestra, Kulturni konteksti arheologije, Filozofski fakultet, Beograd, 2011.
K. Grin, Uvod u arheologiju, Beograd, 2003. (poglavlja 1. i 6.)
Opsta dopunska Literatura
Aleksandar Bošković, Kratak uvod u antropologiju, Službeni glasnik, Beograd, 2010.
Edmund Lič, Klod Levi-Stros, “XX vek”, Beograd, 1972, 1982.
Elvin Hač, Antropološke teorije, “XX vek”, Beograd, 1979. (Knj. 1; 2)
Jerry D. Moore, Uvod u antropologiju, Jasenski i Turk, Zagreb, 2002.
John Monaghan & Peter Just, Socijalna i kulturna antropologija, Šahinpašić, Sarajevo 2003.
Tomas Hilan Eriksen, Šta je socijalna antropologija?, Karpos, Loznica 2014.
Erik Čapo, Teorije mitologije, Klio, Beograd, 2008, poglavlja 2, 5 i 6.