Kurs: Arheologija i socijalna antropologija
Predavači

dr Aleksandar Palavestra, redovni profesor u penziji

dr Monika Milosavljević, vanredni profesor

izborni kurs
Broj bodova: 5.00
Sadržaj kursa: Izborni kurs Arheologija i socijalna antropologija zamišljen je kao opšti paralelni uvid u dve srodne discipline: socio-kulturnu antropologiju i arheologiju i kao nastavak i dopuna obaveznog kursa Uvod u studije arheologije. Kurs Arheologija i socijalna antropologija traje jedan semestar (IV ). Težište je stavljeno na socio-kulturnu antropologiju, pošto se mnoge opšte teorijske teme arheologije već obrađuju u predmetu Uvod u studije arheologije. Socio-kulturna antropologija ne sagledava se na kursu integralno, već je istaknuta veza ove discipline s arheologijom i prožimanje dveju disciplina. Otud i izvesna nesrazmera u tretiranju značaja pojedinih antropoloških škola. Arheologija i socijalna antropologija imale su zajedničke korene i početke da bi se potom, u zavisnosti od različitih teorijskih koncepata, vremenom razilazile i ponovo približavale i konačno, početkom XXI veka, našle suočene sa sličnim problemima i temama.
Cilj izučavanja kursa: Cilj kursa je upoznavanje studenata s istorijom ideja i osnovnim teorijskim konceptima socio-kulturne antropologije, bez kojih je nemoguće razumeti teoriju i praksu savremene arheologije. Kurs je posebno prilagođen studentima arheologije i programu studija na Odeljenju za arheologiju
App.preduslovi_za_polaganje: poznavanje engleskog jezika.
Oblici nastave: Kurs se sastoji od dva časa predavanja i dva časa vežbi nedeljno.
Obaveze studenata: U okviru vežbi svaki student, prema profesorovom predlogu, priprema po jedan referat koji se odnosi na konkretne slučajeve iz oblasti socio-kulturne antropologije, primenjene antropologije i arheologije. Referat se usmeno saopštava u toku jednog časa, a posle izlaganja sledi diskusija.
nacin_ocenjivanja_rada_i_rezultata: Usmeni ispit posle četvrtog semestra.
Plan kursa:
1. nedelja
predavanje - Priča o dve discipline
Međusobni odnosi arheologije i socio-kulturne antropologije. Antropologija u širem smislu prema fizičkoj, kulturnoj i lingvističkoj antropologiji, kao i prema arheologiji, etnoarheologiji, etnografiji i etnologiji.
2. nedelja
predavanje - Sadašnjost i prošlost
Tumačenje prošlosti sadašnjošću i obrnuto, mogućnosti i opasnosti ovakvog metoda. Pojam kulture i pojam društva. Šta je to ljudska priroda? Rasprava nature vs. nurture, odnosno da li je ljudska kultura urođena ili naučena.
3. nedelja
predavanje - Nivoi kulture
Proces socijalizacije i kulturna raznolikost. Na kom nivou deluje kultura: da li je nadorganska, integrativna ili individualna i gde su granice između kultura? Šta je to kulturni relativizam? Etnocentrizam i nametanje vrednosti naše kulture. Etički problemi kulturnog relativizma.
4. nedelja
predavanje - Zajedničke predistorije
Zajednički počeci arheologije i antropologije. “Drugi” kao svet čudovišta. Srednjovekovna skučenost i svođenje ideje ljudskosti na Evropu. Kolonijalizam i susret s “divljakom”. Ideja progresa i verovanje da su i i Evropljani nekada bili divlji: “u početku je ceo svet bio Amerika”. Koreni ideje unilinearne evolucije u prosvetiteljstvu, a kulturnog partikularizma u romantizmu.
5. nedelja
predavanje - Evolucija na delu
Ideja progresa i unilinearne evolucije. Delo Herberta Spensera i počeci socijal-darvinizma. Ideja o biološkoj inferiornosti “divljaka” preliva se i u arheologiju. Visoke vanevropske civilizacije kao dela iščezlih belaca. Sociokulturna evolucija institucija. Delo Edvarda Tajlora i kulturna stratifikacija. Animizam i primitivni čovek. Frejzerova “Zlatna grana” kao primer evolucionističke sistematizacije i komparativizma.
6. nedelja
predavanje - Kulturna istorija protiv evolucije
Reakcije u Nemačkoj na evolucionističke ideje. Berlinska antropološka škola i njena kritika univerzalnih zakona istorije. Delo Fridriha Racela i njegovo učenje o kulturnim područjima i difuziji kulturnih otkrića, kao i njegov dalekosežni uticaj u antropologiji i arheologiji. Boasovo delo i kulturni partikularizam. Boasova škola: Loui, Kreber, Rut Benedikt, Margaret Mid.
7. nedelja
predavanje - Deca sunca i hiperdifuzionizam
Difuzionizam “Bečke škole. Britanski difuzionisti i hiperdifuzionisti: V. Rivers, Grafton Eliot Smit. Difuzionizam i migracionizam u arheologiji: Čajld, Kosina, Solas. Alfred Kider i Boasov uticaj na američku arheologiju.
8. nedelja
predavanje - Kako izbaždariti antropologa?
Sakupljački i terenski rad u arheolgiji i antropologiji i formiranje zasebnih discilina. Problemi subjektivnosti, objektivnosti i interpretacije. Salonski antropolozi. Problem objektivnosti u antropologiji i arheologiji. Arheološko otkrivanje “materijala” i arheološka vezanost za teren, nasuprot hijerarhizovanom sitstemu u antropologiji.
9. nedelja
predavanje - Dirkem i funkcionalisti
Koreni funkcionalizma: kembrička škola i Emil Dirkem.Funkcionalizam. Različito shvatanje pojmova funkcija i funkcionalizam. Teorija potreba. Primarne i izvedene potrebe i način njihovog zadovoljavanja. Kultura kao sekundarna okolina. Strukturalni Funkcionalizam Redklif-Brauna. Talkot Parson i ravnoteža sistema. Funkcionalizam u arheologiji: nova arheologija i sistemska teorija.
10. nedelja
predavanje - Neoevolucionizam
Ponovo evolucionizam. Morganovi naslednici. Lesli Vajt i kultura kao termodinamički sistem. DŽulijan Stjuard i kritika Boasove škole. Uticaj Leslija Vajta i DŽulijana Stjuarda na Luisa Binforda i procesnu arheologiju. Etnoarheologija, dometi, ograničenja i perspektive. Elman Servis i Maršal Salins.
11. nedelja
predavanje - Interakcionisti i strukturalisti
Dirkemov uticaj. Marsel Mos i “Ogled o daru”. Supstantivistička i formalistička škola ekonomske antropologije. Značaj ideje razmene u arheologiji. Opšti pojmovi strukturalizma. Strukturalizam u lingvistici i antropologiji. Strukturalizam u arheologiji.
12. nedelja
predavanje - Marksizam na istoku i marksizam na zapadu u antropologiji i arheologiji
Strukturalni marksizam i njegov uticaj na arheologiju. Postmodernizam u antropologiji i arheologiji. Ponovo problem objektivnosti. Postoji li objektivno spoznajan svet? Postoje li kolektivne svesti? Kritika “bele muške evropske arogancije”. Sve teorije imaju političku težinu.
13. nedelja
predavanje - Zajedničke postmoderne teme arheologije i socijalne antropologije
Hermenautika kao prevazilaženje subjektivnosti i objektivnosti. Zajedničke postmoderne teme arheologije i antropologije: telo, pol i rod, pejzaž, materijalna kultura, globalizam, postkolonijalizam i etnički identitet.
Literatura i izvori podataka:
Opsta obavezna Literatura
Žan Poarije, Istorija Etnologije, “Plato”, “XX vek”, Beograd, 1999.
B. Olsen, Od predmeta do teksta, Beograd, 2002, str: 1-23; 29-51; 54-64; 79-100; 113-152; 156-165; 174-190; 221-238.
Edmund Lič, Klod Levi-Stros, “XX vek”, Beograd, 1972, 1982. (5-65).
Elvin Hač, Antropološke teorije, “XX vek”, Beograd, 1979. (Knj. 1: str.1-100; 153-218; knj.2: str. 143-200)
Entoni Gidens, Sociologija, (drugo izdanje), “CID”, “Romanov”, Podgorica - Banja Luka, 2001. (Str 15-33)
K. Grin, Uvod u arheologiju, Beograd, 2003. (poglavlja 1. i 6.)
Ted Luelen, Uvod u političku Antropologiju, “Gradac”, Čačak – Beograd, 2001. (Str. 11-60; 104-135)
Ugo Fabijeti, Roberto Maligeti, Vinčenco Matera, Uvod u Antropologiju. Od lokalnog do globalnog. “Clio”, Beograd, 2002. (Str.11-52; 109-178, 193-211)
Opsta dopunska Literatura
Jerry D. Moore, Uvod u antropologiju, Jasenski i Turk, Zagreb, 2002.
John Monaghan & Peter Just, Socijalna i kulturna antropologija, Šahinpašić, Sarajevo 2003.