Kurs: Arheologija i socijalna antropologija (osn.)
Predavači

dr Aleksandar Palavestra, redovni profesor u penziji

dr Monika Milosavljević, vanredni profesor

izborni kurs
Broj bodova: 4.00
Sadržaj kursa: Izborni kurs Arheologija i socijalna antropologija zamišljen je kao opšti paralelni uvid u dve srodne discipline: socio-kulturnu antropologiju i arheologiju i kao nastavak i dopuna obaveznog kursa Uvod u studije arheologije. Težište je stavljeno na socio-kulturnu antropologiju, pošto se mnoge opšte teorijske teme arheologije već obrađuju u predmetu Uvod u studije arheologije. Socio-kulturna antropologija ne sagledava se na kursu integralno, već je istaknuta veza ove discipline s arheologijom i prožimanje dveju disciplina. Otud i izvesna nesrazmera u tretiranju značaja pojedinih antropoloških škola. Arheologija i socijalna antropologija imale su zajedničke korene i početke da bi se potom, u zavisnosti od različitih teorijskih koncepata, vremenom razilazile i ponovo približavale i konačno, početkom 21. veka, našle suočene sa sličnim problemima i temama.
Cilj izučavanja kursa: Upoznavanje studenata s istorijom ideja i osnovnim teorijskim konceptima socio-kulturne antropologije, bez kojih je nemoguće razumeti teoriju i praksu savremene arheologije.
App.preduslovi_za_polaganje: Za studente arheologije položen ispit iz obaveznog predmeta Uvod u studije arheologije.
Oblici nastave: Predmet se sastoji od dva časa predavanja nedeljno.
Plan kursa:
1. nedelja
predavanje - Arheologija i antropologija
(Priča o dve discipline. Naučna porodica se širi. Dve nauke na dva kontinenta. Sadašnjost i prošlost). Međusobni odnosi arheologije i socio-kulturne antropologije. Antropologija u širem smislu prema fizičkoj, kulturnoj i lingvističkoj antropologiji, kao i prema arheologiji, etnoarheologiji, etnografiji i etnologiji. Različiti koncepti antropologije i arheologije u SAD i u Evropi. Tumačenje prošlosti sadašnjošću i obrnuto, mogućnosti i opasnosti ovakvog metoda.
2. nedelja
predavanje - Kultura i priroda
(Socijalna ili kulturna antropologija? Postoji li ljudska priroda? Raznolikost kultura. Nivoi kulture. Kulturni relativizam.) Terminološke ili suštinske razlike između socijalne i kulturne antropologije. Pojam kulture i pojam društva. Šta je to ljudska priroda? Rasprava nature vs. Nurture. Proces socijalizacije i kulturna raznolikost. Šta je to kulturni relativizam? Etnocentrizam i nametanje vrednosti naše kulture. Etički problemi kulturnog relativizma.
3. nedelja
predavanje - Zajedničke predistorije
(Antropolozi antike. Srednjovekovna znanja i čudesa. Dobri i loši divljaci. Nauka sa stazama što se račvaju.) Zajednički počeci arheologije i antropologije. “Drugi” kao svet čudovišta. Grčko i rimsko interesovanje za susedne i egzotične narode. Srednjovekovna skučenost i svođenje ideje ljudskosti na Evropu. Kolonijalizam i susret s “divljakom”. Ideja progresa. Hobsovo i Rusoovo viđenje divljaka. Koreni ideje unilinearne evolucije u prosvetiteljstvu, a kulturnog partikularizma u romantizmu.
4. nedelja
predavanje - Evolucija na delu
(Da li je engelska industrijalizacija sledila prirodne zakone? Spenserova filozofija. DŽejmi Sedefno Dugme se vraća kući, Darvin se užasava). Ideja progresa i unilinearne evolucije. Delo Herberta Spensera i počeci socijal-darvinizma. Monogenističke i poligenističke teorije o nastanku ljudi. Da li su “divljaci” biološki inferiorni? Slučaj patagonijskih Indijanaca vraćenih u “divljinu” i kako je na to gledao Darvin.
5. nedelja
predavanje - Sociokulturna evolucija
(Arheologija i evolucija. Materinsko pravo i evolucija srodstva. Luis Morgan, Marks i Engels. Ser Edvard Barnet Tajlor. Zlatna grana.) Ideja jednolinijske evolucije u arheologiji. Visoke vanevropske civilizacije kao dela iščezlih belaca. Sociokulturna evolucija institucija: Meklenan i Bahofen. Delo Luisa Morgana i njegov uticaj na Marksa i Engelsa. Delo Edvarda Tajlora i kulturna stratifikacija. Frejzerova “Zlatna grana” kao primer evolucionističke sistematizacije i komparativizma.
6. nedelja
predavanje - Kulturna istorija protiv evolucije
(Da li je evolucionizam politički sumnjiv? Između prosvetiteljstva i romantizma. Kulturna područja. Franc Boas. Kulturni partikularizam. ) Rudolf Firhov i njegova kritika Hekelovog rasnog determinizma. Bastijanova teorija o kulturama i kulturnim provincijama. Berlinska antropološka škola i njena kritika univerzalnih zakona istorije. Delo Fridriha Racela. Franc Boas. Boasovo delo i kulturni partikularizam. Boasova škola: Loui, Kreber, Rut Benedikt, Margaret Mid.
7. nedelja
predavanje - Difuzija kao univerzalno rešenje
(Bečka škola i difuzionizam. Deca sunca i hiperdifuzionizam. Arheolozi ne zaostaju za antropolozima.) Difuzionizam “Bečke škole”: Grebner, Šmit, Frobenius. Britanski difuzionisti i hiperdifuzionisti: V. Rivers, Grafton Eliot Smit. Difuzionizam i migracionizam u arheologiji: Čajld, Kosina, Solas. Alfred Kider i Boasov uticaj na američku arheologiju.
8. nedelja
predavanje - Teren i problem objektivnosti
(Kako izbaždariti antropologa? Arheolozi idu sami na teren, antropolozi šalju etnografe. Antropolozi otkrivaju pozitivizam pre arheologa.) Sakupljački i terenski rad u arheolgiji i antropologiji i formiranje zasebnih discilina. Problemi subjektivnosti, objektivnosti i interpretacije u antropologiji i arheologiji. Arheološko otkrivanje “materijala” i arheološka vezanost za teren. Terenska etnografija, komparativna etnologija i sintetska antropologija. Rani pozitivizam u antropologiji.
9. nedelja
predavanje - Ankete i teren
(Salonski antropolozi. Značaj anketa i upitnika u srpskoj etnologiji. Kušing živi u plemenu Zuni. Toresov moreuz.) Salonski arheolozi, njihove ankete i neutralni anketari. Ankete i teren u srpskoj etnologiji. Jovan Cvijić. Sima Trojanović i etnoarheologija. Terenski metod u američkoj antropologiji: Biro za američku etnografiju i Kušingov rad. Britanska terenska antropologija pre Malinovskog: Spenser i Gilem. Prekretnička ekspedicija: Toresov moreuz. Hadon, Rivers i Seligman.
10. nedelja
predavanje - Funkcionalizam
(Dirkemov društveni lepak. Tri definicije funkcije. Argonauti zapadnog Pacifika. Teorija potreba. Struktura i funkcija. Funkcionalizam u arheologiji.) Koreni funkcionalizma: kembrička škola i Emil Dirkem. Različito shvatanje pojmova funkcija i funkcionalizam. Bronislav Malinovski i »Argonauti zapadnog Pacifika«. Teorija potreba. Strukturalni Funkcionalizam Redklif-Brauna. Talkot Parson i ravnoteža sistema. Funkcionalizam u arheologiji: nova arheologija i sistemska teorija.
11. nedelja
predavanje - Neoevolucionizam
(Povratak evolucionoj paradigmi u antroplogiji, arheologiji i društvenim naukama) Novi prosperitet. Lesli Vajt i termodinamika kulture. DŽulijan Stjuard i kulturna ekologija. Uticaj neoevolucionizma na procesnu arheologiju. Socijalna antropologija i etnoarheologija. Opšta i posebna evolucija Maršala Salinsa i Elmana Servisa. Neoevolucionističke i sistemske teorije o nastanku kompleksnih društava. Socijalekologija i socijalbiologija. Evolucionistička arheologija: povratak Darvinu.
12. nedelja
predavanje - Interakcionisti
(Marsel Mos i ogled o daru. Karl Polanji i supstantivistička škola ekonomske antropologije. Valerštajn i svetski sistem. Centar i periferija u arheologiji.) Dirkemov uticaj. Marsel Mos i “Ogled o daru”. Supstantivistička i formalistička škola ekonomske antropologije. Karl Polanji: načini i sfere razmene. Imanuel Valerštajn i svetski sistem. Centar i periferija. Značaj ideje razmene u arheologiji: Renfruovi modeli. Centar i periferija u arheologiji – sfere interakcije.
13. nedelja
predavanje - Strukturalizam i marksizam
(Strukturalizam i marksizam u antropologiji i arheologijii ) Opšti pojmovi strukturalizma. Strukturalizam u lingvistici i antropologiji. Postoje li univerzalne strukture ljudskog uma? Delo Klod Levi-Strosa. Binarne opozicije. Britanski strukturalisti: Edmund Lič. Strukturalizam u arheologiji. Marksizam u antropologiji i arheologiji. Marksizam na istoku i zapadu. Teorijski i socijalni kontekst oživljavanja strukturalmnog marksizma u zapadnoj arheologiji.
14. nedelja
predavanje - Zajedničke postmoderne teme arheologije i socijalne antropologije
(Da li smo objektivni? Hermeneutika, Kliford Gerc i kritika pozitivizma. Telo, pol i rod, Materijalna kultura, Globalizam i postkolonijalizam. Postmodernizam u antropologiji i arheologiji. Postoji li objektivno spoznajan svet? Kritika “bele muške evropske arogancije”. Sve teorije imaju političku težinu. Hermeneutika kao prevazilaženje subjektivnosti i objektivnosti. Delo Kliforda Gerca. Zajedničke postmoderne teme arheologije i antropologije.
Literatura i izvori podataka:
Opsta obavezna Literatura
A. Palavestra, Kulturni konteksti arheologije, Filozofski fakultet, Beograd, 2011.
B. Olsen, Od predmeta do teksta, Beograd, 2002, str: 1-23; 29-51; 54-64; 79-100; 113-152; 156-165; 174-190; 221-238.
David Bidni, Koncept vrednosti u modernoj antropologiji. Antropologija danas (uredio A. L. Kreber), “Vuk Karadžić”, Beograd, 1972. (Str. 575-592)
Edmund Lič, Klod Levi-Stros, “XX vek”, Beograd, 1972, 1982. (5-65).
Elvin Hač, Antropološke teorije, “XX vek”, Beograd, 1979. (Knj. 1: str.1-100; 153-218; knj.2: str. 143-200)
Entoni Gidens, Sociologija, (drugo izdanje), “CID”, “Romanov”, Podgorica - Banja Luka, 2001. (Str 15-33)
Žan Poarije, Istorija Etnologije, “Plato”, “XX vek”, Beograd, 1999.
K. Grin, Uvod u arheologiju, Beograd, 2003. (poglavlja 1. i 6.)
Ted Luelen, Uvod u političku Antropologiju, “Gradac”, Čačak – Beograd, 2001. (Str. 11-60; 104-135)
Ugo Fabijeti, Roberto Maligeti, Vinčenco Matera, Uvod u Antropologiju. Od lokalnog do globalnog. “Klio”, Beograd, 2002. (Str.11-52; 109-178, 193-211)
Opsta dopunska Literatura
Jerry D. Moore, Uvod u antropologiju, Jasenski i Turk, Zagreb, 2002.
John Monaghan & Peter Just, Socijalna i kulturna antropologija, Šahinpašić, Sarajevo 2003.