Univerzitet u Beogradu - Konkurs za dodelu stipendija Fondacija Koste Migrića
Raspisuje se Konkurs za dodelu 8 (osam) stipendija najboljim studentima Univerziteta u Beogradu, za školsku 2026/2027. godinu.
Na Konkurs se mogu prijaviti studenti upisani prvi put u tekućoj školskoj godini na osnovne i integrisane akademske studije Univerziteta u Beogradu, čije se školovanje u školskoj 2026/2027. godini finansira iz budžeta Republike Srbije i koji nisu gubili nijednu godinu tokom studija, uz maksimalnu efikasnost tokom studiranja.
Na konkurs se mogu prijaviti studenti od druge godine osnovnih i integrisanih akademskih studija.
Detaljnije informacije možete pogledati u prilogu vesti.
Sociologija
Upis primljenih kandidata na DOKTORSKE AKADEMSKE STUDIJE - drugi upisni rok
Upis primljenih kandidata na DOKTORSKE AKADEMSKE STUDIJE obaviće se 09.11. 2026. godine u kancelariji broj 1 od 10 do 14 časova
Detaljnije informacije pogledajte u prilogu vesti.
Prilozi:
Upis_DAS_2026_Drugi_rok.doc
Prijava slušanja i polaganja za studente prve godine MAS i DAS za školsku 2026/27 (od 07.11-13.11.2026. godine)
Prijava slušanja i polaganja za novoupisane studente prve godine master i doktorskih studija elektronskim putem počinje od subote, 07. novembra (00:00č) a završava se u petak, 13. novembra (23:59č) 2026.
Molimo upisane studente (ukoliko još nisu aktivirali e-indeks) da se odmah nakon upisa jave mejlom na adresu - rdc@f.bg.ac.rs i da obavezno navedu broj sa nalepnice koja se nalazi na unutrašnjoj strani zadnje korice indeksa, u formatu xxx-26-xxxx (zbog aktiviranja e-indeksa). Otvoren elektronski indeks je preduslov za prijavu kombinacije za slušanje i polaganje.
Savetujemo studentima da uvek popune više kombinacija kako bi izbegli odbacivanje jedine popunjene kombinacije. Odobrene kombinacije će biti vidljive u elektronskim indeksima od ponedeljka, 16.11.2026.od 23.59 časova
Ukoliko budete imali reklamacije na odobrene kombinacije ispita, možete se obratiti sekretarijatima vaših odeljenja od 17-19. novembra 2026.
Prilikom reklamacije, morate popuniti odgovarajući obrazac (u zavisnosti da li prijavljujete novu kombinaciju ili korigujete neki predmet iz postojeće kombinacije) koji se nalazi na sajtu fakulteta.
Obrazac za izmenu kombinacije:
https://www.f.bg.ac.rs/files/korisno/pp_obrazac_oas_mas_das.doc
Obrazac za novu kombinaciju:
https://www.f.bg.ac.rs/files/korisno/pp_obrazac_oas_mas_das_dopuna.doc
Otkazuju se konsultacije kod doc. dr Nataše Jovanović Ajzenhamer
Sociologija
Sutrašnje konsultacije doc. dr Nataše Jovanović Ajzenhamer se otkazuju.
Sastanak sa studentima koji slušaju kurs Digitalna sociologija na doktorskim akademskim studijama
Sociologija
Mole se studenti zainteresovani za kurs Digitalna sociologija na doktorskim akademskim studijama da prisustvuju sastanku u sredu, četvrtog novembra, u kabinetu 378 sa početkom u 16 časova.
Sastanak sa studentima koji slušaju kurs Digitalne tehnologije i društveno umrežavanje na MAS
Sociologija
Mole se studenti zainteresovani za kurs Digitalne tehnologije i društveno umrežavanje da prisustvuju sastanku u sredu, četvrtog novembra, u kabinetu 378 sa početkom u 17 časova.
Najava predavanja: Stavovi o pobačaju u Hrvatskoj 1997–2023: trendovi i izazovi merenja
Sociologija
Prof. dr Galić i prof. dr Klasnić će na našem fakultetu održati predavanje 20. novembra 2026. na temu Stavovi o pobačaju u Hrvatskoj 1997–2023: trendovi i izazovi merenja od 16 do 19 časova, u sali 108.
O predavanju:
Posljednjih desetljeća u Hrvatskoj sve intenzivnije dolazi do uskraćivanja reproduktivne samodeterminacije žena i parova, diskriminacije te ograničenja stečenih prava, osobito pristupa pobačaju na zahtjev. Sve jači utjecaj neokonzervativnih i antirodnih struja ozbiljno ugrožava već stečena prava i dovodi do konkretnih posljedica za žene, uključujući negiranje prava na pobačaj i dostojanstvenu zdravstvenu skrb.
U predavanju se iznosi sociološka analiza trendova i stavova hrvatske populacije o pobačaju u razdoblju od 1997. do 2023. godine kroz pet mjernih točaka (1997, 2004, 2009, 2020, 2023), uspoređujući podršku zabrani pobačaja i pravo žene na autonomno odlučivanje. Podaci pokazuju dugoročan porast podrške opciji prava izbora, koja se u posljednjih 15-ak godina stabilizirala na oko 75%, dok podrška zabrani pobačaja opada (s 30% na 15-20%). Istraživanje je obuhvatilo metodološke aspekte mjerenja stavova u pogledu indirektnog pristupa (slaganje s tvrdnjama) i direktnog pristupa (eksplicitno svrstavanje u opcije „za izbor“ ili „pro-life“). Nalazi su pokazali da je 2020. godine manje ispitanika bilo spremno eksplicitno zauzeti stranu, dok je 2023. podrška opciji prava izbora porasla i postala gotovo identična bez obzira na način mjerenja.
Razlike po spolu pokazuju da i muškarci i žene većinski podržavaju pravo žene na izbor, pri čemu je među muškarcima podrška porasla, dok je kod žena ostala stabilna. Ovi rezultati pokazuju nesklad između stavova javnosti i regresivne politike reproduktivnih prava i zdravlja u Hrvatskoj. Unatoč tim restrikcijama, istraživanja ne pokazuju jačanje podrške zabrani pobačaja u stavovima građana, dok su službena politika Republike Hrvatske, kao i prakse pristupa reproduktivnim odlukama pri kliničkim centrima, tradicionalnije i konzervativnije od stavova javnosti, koja je znatno liberalnija. Nalazi također ukazuju da je iskustvo u pogledu pobačaja povezano s većom podrškom reproduktivnoj autonomiji žena.
Doprinos ovog rada nije samo u prikazu trendova javnog mnijenja kroz razdoblje od 26 godina, nego i u metodološkoj refleksiji načina mjerenja stavova o pobačaju. Unatoč neujednačenosti instrumenata i drugim metodološkim ograničenjima, analiza pokazuje da je moguće identificirati stabilne dugoročne trendove u stavovima građana. Zaključno analiza naglašava potrebu za praćenjem trendova stavova populacije i preispitivanjem zakonskih okvira i praksi kako bi se uskladili s društvenim stavovima.
Branka Galić je redovita profesorica u trajnom zvanju na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i osnivačica Katedre za sociologiju roda. Doktorirala je sociologiju 1999. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. NJezin znanstveni i nastavni rad usmjeren je prvenstveno na sociologiju roda, feminističke teorije i pokrete, sociologiju obitelji, rodne nejednakosti i diskriminaciju žena, uz raniji rad na području socijalne ekologije, sociologije kulture te sociologije rada i organizacije. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu uvela je kolegije Sociologija roda i Feminističke teorije i pokreti, kao i doktorski kolegij Rod, ženski pokreti i društvo . Na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Splitu uvela je 2008. godine kolegij Sociologija žena.. Sudjelovala je i vodila brojne domaće i međunarodne znanstvenoistraživačke projekte te je autorica i suautorica brojnih znanstvenih radova i publikacija iz područja roda i društvenih nejednakosti.
Ksenija Klasnić je izvanredna profesorica na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je ujedno pročelnica Odsjeka. Doktorirala je sociologiju 2014. godine, a njezin znanstveni i nastavni rad usmjeren je na sociološku metodologiju, kvantitativne metode i analizu podataka, sociologiju roda i obitelji, rodne i društvene nejednakosti te nasilje nad ženama. Predaje na prijediplomskom, diplomskom i doktorskom studiju, a sudjelovala je u brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenoistraživačkim projektima. Autorica je i suautorica brojnih znanstvenih radova, knjiga i poglavlja, a za izvrsnost u nastavnom radu dobila je Nagradu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 2024. godine.
Najava predavanja MAGNIFICA HUMANITAS UZVRAĆA UDARAC: HOMO HOMINI ANTICHRISTUS EST
Sociologija
Prof. dr Kurelić će održati predavanje 12. novembra 2026. godine u sali 108, od 15 do 17 časova, na našem fakultetu na temu Magnifica humanitas uzvraća udarac: homo homini antichristus est.
Tema predavanja je teološko-politička napetost između ideje „tehnološke republike“ (Karp/Zamiska) i Palantirovog manifesta s jedne i enciklike pape Lava XIV s druge strane. Enciklika Magnifica humanitas biti će interpretirana kao izravan odgovor i napad na ideje vodećih ljudi Palantira Karpa i Thiela. Struktura izlaganja je jednostavna: prvi segment predstavlja set ideja koje promišljaju rekonfiguraciju suvremenog zapada s fokusom na tekstove i javne nastupe Alexandra Karpa i Petera Thiela, a drugi dio prezentacije bavi se samom enciklikom ističući upravo ona mjesta u tekstu koja zvuče kao izravan odgovor na ideje Karpa i Thiela. Podnaslov izlaganja je ’Homo homini antichristus est’ zbog toga što Thiel papu Lava XIV doživljava kao suvremenog antikrista, a sam papa u enciklici tvrdi da su transhumanizam i posthumanizam koji proizlaze iz divinizacije artificijelne inteligencije upravo primjer fenomena dijametralno suprotnih vjeri u Krista. Političko etiketiranje dobilo je novu dimenziju, nakon što su neko vrijeme u globaliziranom kulturnopolitičkom ratu svi svima bili fašisti sad je ultimativno demoniziranje političkog protivnika doseglo krajnju jezičnu točku. Neprijatelj je nečastivi osobno.
Zoran Kurelić je redovni profesor u trajnom zvanju na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je političke nauke na Sveučilištu u Zagrebu, a doktorirao na The New School for Social Research u NJujorku. Usavršavao se i bavio istraživačkim radom na London School of Economics and Political Science, The New School i New College, Oxford. NJegov naučni i nastavni rad obuhvata savremenu političku teoriju, epistemologiju i politiku, evropsku političku misao, liberalizam i nacionalizam, kao i političke teorije totalitarizma. Autor je knjige Liberalizam sa skeptičnim licem (2002) i urednik zbornika Violence, Art and Politics (2015), a objavio je brojne radove u domaćim i međunarodnim naučnim publikacijama. Bio je dekan Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu od 2018. do 2020. godine.
Praksa u Circle U. kancelariji u Briselu 2027.
Circle U. nudi jedinstvenu priliku za stažiranje za studente master studija koji su upisani ili će diplomirati na nekom od naših partnerskih univerziteta.
Detaljne informacije se nalaze u prilogu.
STIPENDIJE BAVARSKE VLADE ZA MASTER I DOKTORSKE STUDIJE U AKADEMSKOJ 2027/2028. GODINI
Obaveštavamo vas da je Bavarski visokoškolski centar za Srednju, Istočnu i Jugoistočnu Evropu (BAYHOST) raspisao konkurs za stipendije za srpske državljane za akademsku 2027/2028. godinu za master i doktorske studije kao i stipendije za rad na istraživačkom projektu.
Rok za prijavu je 1.12.2026. godine.
Detaljnije informacije se nalaze u prilogu i na BAYHOST veb sajtu:
https://www.uni-regensburg.de/en/bayhost/funding-and-scholarships/coming-to-bavaria/study-in-bavaria
https://www.btha.cz/de/stipendien/studium-in-bayern
Prilozi:
BAYHOST_BTHA.zip