Kurs: Istorija džeza
Predavači

dr Nikola Samardžić, redovni profesor

dr Haris Dajč, vanredni profesor

obavezni kurs
Broj bodova: 6.00
Sadržaj kursa: Tokom kursa studenti će imati priliku da upoznaju osnovne pojmove, razdoblja, stilove i pravce verovatno najoriginalnije umetnosti XX veka. Naročito će se obratiti pažnja na društvene okolnosti u SAD i, na evropskoj strani, u Francuskoj, Velikoj Britaniji i, od sedamdesetih godina XX veka, u Nemačkoj, u kojima je umetnost džeza sazrevala i dalje se usavršavala, u stvari će se osnovni okvir kursa prilagoditi neposrednim interesovanjima studenata prve godine sociologije. Mada ni estetski, čisto umetnički domen neće biti zapostavljen. Predmetni nastavnik potrudiće se da studentima obezbedi i najupečatljivije muzičke primere, težište kursa biće na savremenoj umetnosti i na poslednjih nekoliko decenija, a studenti će verovatno imati prilike i da upoznaju, i s njima razgovaraju, nekoliko naših značajnih poznavalaca džeza i njegove istorije.
Cilj izučavanja kursa: DŽez je jedan od najvažnijih kulturnih i društvenih fenomena cele istorije 20. veka. Bez upoznavanja njegove istorije nije moguće do kraja razumeti suštinu ni društvene svakodnevice SAD i razvijenog evropskog zapada, niti estetiku i osećajnost savremenog urbanog života. Između ostalog, američki kongres je 2003. proglasio godinom bluza. Na sasvim drugoj strani, džez je bio i jedan od puteva oslobađanja, i izraz napora i težnji za promenama, u istočnoevropskom intelektualnom i umetničkom podzemlju u razdoblju komunističkih diktatura.
App.preduslovi_za_polaganje: Nastavnik će se potruditi da uspešno savladavanje kursa ne zavisi suviše od opštih znanja, predstava ili ličnih sklonosti studenata, svestan da je, u društvu sa izrazitim ksenofobičnim i izolacionističkim odlikama, u kojem su oni uglavnom odrasli i sazreli, materija strana i teško pristupačna. Postoji, ipak, već značajan broj naslova, televizijskih ili radio emisija posvećenih džezu i njegovoj istoriji na srpskom jeziku. Nastavnik će ohrabriti studente da posete mesta u Beogradu u kojima se sviraju džez ili bluz, i, naravno, koncerte i festivale, koliko ih bude bilo.
Oblici nastave: predavanja i seminar
Obaveze studenata: Studenti su dužni da redovno pohađaju predavanja, kako je to predviđeno statutom Fakulteta, da tokom školske godine pripreme jednu usmenu prezentaciju, pošto se s nastavnikom budu dogovorili oko teme i načina izlaganja, koje mogu i sami odabrati, i da polože završni usmeni ispit.
nacin_ocenjivanja_rada_i_rezultata: Usmeno izlaganje – 20%; aktivnost na predavanjima i seminarima – 20%; završni usmeni ispit – 60%
Plan kursa:
1. nedelja
predavanje - Šta je džez?
Osnovni pojmovi, opšti društveni, politički, kulturni i hronološki okviri. Šta bi to značilo posmatrati istoriju džeza iz današnje Srbije? Dogovor sa studentima oko zajedničkog rada.
2. nedelja
predavanje - Afričko američki koreni.
Američki jug, robovski rad, plantaže. Duhovne pesme. Bluz.
3. nedelja
predavanje - Evropski koreni
Improvizacija u tradicionalnoj umetničkoj muzici, novi oblici na prelomu vekova (impresionizam, Stravinski, itd.) La belle epoque.
4. nedelja
predavanje - Regtajm.
Prvi originalni američki muzički stil koji je doprineo pojavi džeza, u poznim osamdesetim XIX veka. Skot DŽoplin, Arti Metjuz, DŽejms Skot, Tom Turpin.
5. nedelja
predavanje - NJu Orleans, Lujzijana, rane dvadesete XX veka
Prva sinteza bluza, regtajma i mnogih drugih uticaja, koji su se slili u novoj muzici koja je, po orkestru The original Dixieland Jazz Band, dobila naziv Disilend (tradicionalni ili NO džez). Prvi put je snimljena 1917. U jednoj novoj, opuštenijoj atmosferi posle završetka I sv. rata, džez je počeo da se svira i u Čikagu, NJujorku, Kanzas Sitiju i, preko Srednjeg Zapada stigao u Kaliforniju. Luj Armstrong.
6. nedelja
predavanje - Bluz
Nastao je iz veoma izražajne, pretežno vokalne tradicije, iz pesama koje su opisivale osećanja i svakodnevni život Afričkih Amerikanaca na prelomu vekova. Bluz kao muzika i stanje svesti.
7. nedelja
predavanje - Sving
Muzika uz koju se igralo. Prohibicija. Popularnost big bendova koja se održala do sredine četrdesetih. Pojava pevača. Flečer Henderson, Djuk Elington, Beni Gudmen.
8. nedelja
predavanje - Američka kreativnost iz kasnih tridesetih i ranih četrdesetih.
9. Muzika, film, tehnologija. Bi-bap. Stil koje se pojavio u četrdesetim, kao kontrast big bendovima. Svirali su ga manji, kombo sastavi, do šest muzičara. Bili su jeftiniji, zauzimali manje prostora, i bili slobodniji da improvizuju. Razvile su se složenije melodije i harmonske progresije, i postala izražajnija ritam sekcija. Pojavili su se u svemu složeniji oblici, ali je uz novu muziku postalo nemoguće igrati. Dizi Gilespi i Čarli Parker.
9. nedelja
predavanje - Nova generacija muzičara koju je izbacio bap.
Čarli Parker, Dizi Gilespi, Dekster Gordon, Keni Barel, Oskar Piterson, Bad Pauel, Telonijus Monk, Keni Klark, Maks Roač, Čarli Mingus, Pol Čembers. Generacija koja je prožela nekoliko epoha.
10. nedelja
predavanje - Evropski džez iz međuratnog razdoblja. Hot Club de France.
11. nedelja
predavanje - Studentski radovi, izlaganja i diskusije.
12. nedelja
predavanje - Big bend „bum“ iz tridesetih i četrdesetih.
Beri Gudmen, Glen Miler, Kaunt Bejzi. Nova generacija pevača: Bili Holidej, Ela Ficdžerald, Frenk Sinatra, Bing Krozbi. Opstanak popularnosti big bendova: Sten Kenton, Ted DŽons, Badi Rič, Majnard Ferguson, Tošiko Akijoši, Geri Maligen.
13. nedelja
predavanje - Počeci latinoameričkih uticaja, i njihov kontinuitet.
Naročito su postali prisutni tokom pedesetih, tako što su u džez prodirali ritmivi igara kao mambo, čačača, samba i bosa. Docnije su postale popularne i salsa i merenge. Prihvatanje latino ritmova značilo je odustajanje od svinga, i korišćenje novih instrumenata. Opšta zainteresovanost SAD za latinoamerički svet. Pojava latinoameričkih muzičara: Arturo Sandoval, Airto Moreira, Stiv Ture, Pakito D'Rivera.
14. nedelja
predavanje - Akademizam i traganje za novim
Modern DŽez Kvartet, Majls Dejvis, DŽon Koltrejn, Soni Rolins. Crni muzičari i bela publika.
15. nedelja
predavanje - Rođenje "kula“.
Kul džez počeo je da se razvija još u poznim četrdesetim, naročito zahvaljujući popularnosti Modern DŽez Kvarteta, više uzdržan, suptilniji od bapa, i okrenut traganju za novom atmosferom i harmonijama po uzoru na Stravinskog ili Debisija. Pojava prvih značajnih belih muzičara. Majls Dejvis, Geri Maligen, Ves Montgomeri, Barni Kesel, DŽon Luis, Dejv Brubek.
16. nedelja
predavanje - Fri džez
Fri džez kao jedan od oblika opšteg oslobađanja koje se osećalo već u prvoj polovini šezdesetih. Uticaji tradicija i kultura Indije, Kine i Srednjeg Istoka, ili ponovno vračanje Africi. Kolektivna improvizacija. Ornet Koleman, Sesil Tejlor, Karla Blej.
17. nedelja
predavanje - Novi uspon Majlsa Dejvisa i pojava fjužna.
Uključivanje evropskih muzičara u vrhunske američke bendove: Dejv Holand, DŽon Mek Loklin.
18. nedelja
predavanje - Svet Vudstoka: džez rok.
Čik Koria, DŽon Mek Loklin, Herbi Henkok, Veder Riport.
19. nedelja
predavanje - Evropski džez. Nekoliko primera iz sedamdesetih i osamdesetih.
20. nedelja
predavanje - Diskografska kuća ECM kao utočište američkih i evropskih eksperimenata.
Druga struja Majlsovih nastavljača: Kit DŽeret, Geri Barton, Pet Metini, Oregon.
21. nedelja
predavanje - Gostovanja naših, ili eventualno stranih, poznavalaca džeza i njegove istorije.
22. nedelja
predavanje - Gostovanja naših, ili eventualno stranih, poznavalaca džeza i njegove istorije.
23. nedelja
predavanje - Završna rasprava
U kojoj meri je džez učestvovao u istoriji razvijenih savremenih društava; avangardni i konzervativni aspekti džeza; akademizam i andergraund. Pojedine tema rasprave odabraće sami studenti.
24. nedelja
predavanje - Završna rasprava
U kojoj meri je džez učestvovao u istoriji razvijenih savremenih društava; avangardni i konzervativni aspekti džeza; akademizam i andergraund. Pojedine tema rasprave odabraće sami studenti.
Literatura i izvori podataka:
Opsta obavezna Literatura
Dž. L. Kolijer, Istorija džeza, Beograd, 1989.
L. Malso, Džez, Plato, Beograd, 2000
M. Krstić, Džez praktikum, Beograd, 1996.
S. Nicholson, Billie Holiday, Orion, 2002
S. Nicholson, Jazz-Rock, Canongate, 2003
The Jazz, Rough Guide, 2002
Spisak literature biće dopunjen posle povratka nastavnika iz SAD.