Kurs: Istorija socioloških teorija (dokt.) U okviru predmeta: Istorija socioloških teorija Predavači dr Aleksandar Molnar, redovni profesor dr Ivana Spasić, redovni profesor obavezni kurs Broj bodova: 10.00 Sadržaj kursa: Kurs nudi kritičko upoznavanje sa nizom tema iz socijalne i sociološke teorije koje nisu bile obuhvaćene programima teorijskih predmeta na osnovnim i master studijama. Istovremeno, njima se pristupa na detaljan, sistematski i analitički način koji omogućava puno ovladavanje različitim tipovima teorijske argumentacije, njihovo poređenje, kritiku, procenu njihovih domašaja i implikacija, te razumevanje epistemoloških temelja pojedinih teorijskih tradicija. Iz klasičnog, formativnog perioda sociološke discipline uključena je pre svega formalna sociologija, a iz savremenog perioda razmatraju se, najpre, mogućnosti sinteze mikro- i makropristupa, a potom kritički prikazuju tri nova teorijska predloga, formulisana tokom poslednje decenije i po (kulturna sociologija, analitička sociologija, relacionizam). Cilj izučavanja kursa: upoznavanje i razumevanje najnovijih tokova u sociološkoj teoriji i novih interpretacija klasika, sticanje preciznog uvida u istraživačke implikacije posebnih teorijskih pristupa i razvijanje sposobnosti samostalne teorijske analize App.preduslovi_za_polaganje: znanje engleskog jezika Oblici nastave:
predavanja, prezentacije, diskusija Plan kursa: 1. nedelja predavanje - Uvodni čas 2. nedelja predavanje - Zajednica i društvo 1: Teniesovo shvatanje zajednice i društva Literatura: Ferdinand Tenies: „Zajednica i društvo“, u: Radomir Lukić: Formalizam u sociologiji, Zagreb 1987, str. 235-247 3. nedelja predavanje - Zajednica i društvo 2: Veberovo shvatanje zajednice i društva Literatura: Maks Veber: Privreda i društvo, Beograd, 1976, knj. 1, str. 15-32 4. nedelja predavanje - Stranac i neprijatelj 1: Zimelovo shvatanje stranca i neprijatelja Literatura: Georg Zimel: „Čovjek kao neprijatelj“, u: Kontrapunkti kulture, Zagreb 2001. str. 283-290 4. nedelja predavanje - Stranac i neprijatelj 1: Zimelovo shvatanje stranca i neprijatelja Literatura: Georg Zimel: „Stranac“, u: Georg Zimel 1858-2008, Novi Sad 2008, str. 154-160 5. nedelja predavanje - Stranac i neprijatelj 2: Šmitovo shvatanje prijatelja i neprijatelja Literatura: Karl Šmit: „Pojam političkoga (tekst iz 1932)“, u: Šmit, Karl: Norma i odluka. Karl Šmit i njegovi kritičari, Beograd 2001, str. 15-30 6. nedelja predavanje - Oligarh i radnik 1: Mihelsovo shvatanje oligarha Literatura: Robert Mihels: “Sociološki karakter političkih stranaka”, u: T. Parsons, E. Šils, K. Negel i Dž. Pits (ur.): Teorija o društvu, osnovi savremene sociološke teorija, Beograd, 1969, tom 1, str. 577-58 7. nedelja predavanje - Oligarh i radnik 2: Jingerovo shvatanje radnika Literatura: Ernst Jinger: „Tehnika kao mobilizacija sveta kroz lik Radnika“, Gradac, 1992-1993-1994, str. 59-70 8. nedelja predavanje - Mikroanaliza i makroanaliza 1: dometi mikrosociologije sagledavanje domašaja mikrosocioloških pristupa (simboličkog interakcionizma, fenomenologije, mikrosociologije emocija, teorije radikalnog mikroprevođenja) s obzirom na mogućnosti teorijske sinteze Literatura: Arlie Russell Hochschild, “Emotion Work, Feeling Rules, and Social Structure”, American Journal of Sociology, 85(3), 1979: 551-575. 8. nedelja predavanje - Mikroanaliza i makroanaliza 1: dometi mikrosociologije sagledavanje domašaja mikrosocioloških pristupa (simboličkog interakcionizma, fenomenologije, mikrosociologije emocija, teorije radikalnog mikroprevođenja) s obzirom na mogućnosti teorijske sinteze Literatura: Peter Berger i Thomas Luckmann, The Social Construction of Reality: A Treatise in the Sociology of Knowledge, Penguin 1987 [1966], Part 2 Ch.1, “Institutionalization”: 65-97. 8. nedelja predavanje - Mikroanaliza i makroanaliza 1: dometi mikrosociologije sagledavanje domašaja mikrosocioloških pristupa (simboličkog interakcionizma, fenomenologije, mikrosociologije emocija, teorije radikalnog mikroprevođenja) s obzirom na mogućnosti teorijske sinteze Literatura: Randall Collins, “On the Microfoundations of Macrosociology”, American Journal of Sociology 86(5), 1981: 984-1014 8. nedelja predavanje - Mikroanaliza i makroanaliza 1: dometi mikrosociologije sagledavanje domašaja mikrosocioloških pristupa (simboličkog interakcionizma, fenomenologije, mikrosociologije emocija, teorije radikalnog mikroprevođenja) s obzirom na mogućnosti teorijske sinteze Literatura: Randall Collins, “Situational Stratification: A Micro-Macro Theory of Inequality”, Sociological Theory 18(1), 2000: 17-43. 9. nedelja predavanje - Mikroanaliza i makroanaliza 2: premošćavanje jaza novije koncepcije o mogućem približavanju mikroteorija i makroteorija Literatura: Monika Krause, «Recombining micro/macro: The grammar of theoretical innovation», European Journal of Social Theory 16(2), 2013: 139–152 9. nedelja predavanje - Mikroanaliza i makroanaliza 2: premošćavanje jaza novije koncepcije o mogućem približavanju mikroteorija i makroteorija Literatura: Richard Jenkins, “Erving Goffman: A major theorist of power?”, Journal of Power, 1(2), 2008: 157-168 10. nedelja predavanje - Kulturna sociologija DŽefrija Aleksandera 1: osnove osnovne postavke i kritička procena koncepcije "strogog programa u kulturnoj teoriji" DŽefrija Aleksandera i saradnika Literatura: Jeffrey Alexander i Philip Smith, “Strogi program u kulturnoj teoriji. Elementi strukturalne hermeneutike“, Diskrepancija vol. VI(10): 69-86 11. nedelja predavanje - Kulturna sociologija DŽefrija Aleksandera 2: primene neki primeri empirijske primene i testiranja Aleksanderovog "strogog programa" - kritičko razmatranje i procena dometa Literatura: Jeffrey Alexander i Philip Smith, „The discourse of American civil society: A New Proposal for Cultural Studies“, Theory and Society, 22(2), 1993: 151-207 11. nedelja predavanje - Kulturna sociologija DŽefrija Aleksandera 2: primene neki primeri empirijske primene i testiranja Aleksanderovog "strogog programa" - kritičko razmatranje i procena dometa Literatura: Jeffrey Alexander, “On the Social Construction of Moral Universals: The ‘Holocaust’ from War Crime to Trauma Drama”, European Journal of Social Theory 5(1), 2002: 5–85. 11. nedelja predavanje - Kulturna sociologija DŽefrija Aleksandera 2: primene neki primeri empirijske primene i testiranja Aleksanderovog "strogog programa" - kritičko razmatranje i procena dometa Literatura: Jeffrey Alexander, „Cultural Pragmatics: Social Performance Between Ritual and Strategy”, Sociological Theory 22(4), 2004: 527-573.) 12. nedelja predavanje - Analitička sociologija nedavno formulisana koncepcija analitičke sociologije kao krovne oznake za niz racionalističko-individualističkih pristupa u sociologiji i srodnim disciplinama; dometi uticaja ekonomije u sociološkoj teoriji; nov teorijski pristup ili novo ime za stare nedostatke? Literatura: Gianluca Manzo, «Analytical sociology and its critics», European Journal of
Sociology 51 (1), 2010: 129-170
12. nedelja predavanje - Analitička sociologija nedavno formulisana koncepcija analitičke sociologije kao krovne oznake za niz racionalističko-individualističkih pristupa u sociologiji i srodnim disciplinama; dometi uticaja ekonomije u sociološkoj teoriji; nov teorijski pristup ili novo ime za stare nedostatke? Literatura: Omar Lizardo, «Analytical sociology’s superfluous revolution» Sociologica, 1/2012: 1-12. 12. nedelja predavanje - Analitička sociologija nedavno formulisana koncepcija analitičke sociologije kao krovne oznake za niz racionalističko-individualističkih pristupa u sociologiji i srodnim disciplinama; dometi uticaja ekonomije u sociološkoj teoriji; nov teorijski pristup ili novo ime za stare nedostatke? Literatura: Pierre Demeulenaere (ed.), Analytical Sociology and Social Mechanisms, Cambridge University Press, 2011 13. nedelja predavanje - Relacionizam u sociološkoj teoriji ima li relacionizam - kao nedavno imenovana i predložena teorijsko-istraživačka orijentacija koja primat dodeljuje odnosima, umesto supstancama - kapaciteta da objedini pozitivne aspekte različitih pristupa, koji su se dosad razvijali u međusobnom nepoznavanju i odsustvu kontakta? Literatura: Mustafa Emirbayer, “Manifesto for a relational sociology”, American Journal of Sociology, 103 (2), 1997: 281-317 13. nedelja predavanje - Relacionizam u sociološkoj teoriji ima li relacionizam - kao nedavno imenovana i predložena teorijsko-istraživačka orijentacija koja primat dodeljuje odnosima, umesto supstancama - kapaciteta da objedini pozitivne aspekte različitih pristupa, koji su se dosad razvijali u međusobnom nepoznavanju i odsustvu kontakta? Literatura: Willem Schinkel, «Sociological discourse of the relational: the cases of Bourdieu & Latour», The Sociological Review, 55 (4), 2007: 707-729. 14. nedelja predavanje - Priprema za ispit 15. nedelja predavanje - Ispit
Literatura i izvori podataka: Opsta obavezna Literatura Alan Swingewood, A Short History of Sociological Thought, Palgrave, 2000 Tom Bottomore and Robert Nisbet (eds), A History of Sociological Analysis, London, Heinemann 1979 Opsta dopunska Literatura Gerard Delanty (ed.), Handbook of Contemporary European Social Theory, London: Routledge, 2006 Jonathan H. Turner, Theoretical Principles of Sociology, vols. 1-2, Springer, 2010 |