Kurs: Sociologija kulture - opšti kurs
U okviru predmeta: Sociologija kulture (dokt.)
Predavači

dr Đokica Jovanović, redovni profesor u penziji

dr Nemanja Zvijer, docent

obavezni kurs
Broj bodova: 5.50
Plan kursa:
1. nedelja
predavanje - Sociološko određenje pojmova “kulture” i “civilizacije”
Istorijski razvoj pojmova; društveno-istorijski razlozi za pojavu pojma “civilizacije”. Problemi jezičkog i semantičkog određenja pojma “kulture”, odnosno “civilizacije” danas. Civilizacijski proces i kulturno kretanje. Instrumentalne i ekspresivne vrednosti; stvarnosna i vrednosna kultura; nacionalni i transnacionalni karakter kulture. Univerzalne kulturne vrednosti: kosmopolitska dimenzija kulture. Lažna ili stvarna dilema: univerzalizam civilizacije ili kulturni partikularizam.
2. nedelja
predavanje - Sociologija kulture
Izdvajanje sociologija kulture. Uvod u sociološki, kao i antropološko-filozofski problem teorijskog određivanja pojma kultura. Kultura i priroda. Da li kultura predstavlja socijalna pravila života zajednice – način i stil života? Da li je kultura izolovano područje socijalnog života, locirano u formama tzv. “duhovne kulture”, ili se pod kulturom misli na ukupan fond tvorevina koje je čovek životom u društvu ostvario, što podrazumeva i sektor tzv. “materijalne kulture”, institucionalnu organizaciju
3. nedelja
predavanje - Teorije: Evolucionistička i metafizička teorija
Evolucionistička teorija,razvijena u 19. veku na pretpostavkama francuskog pozitivizma i engleskog empirizma (Tajlor,Frejzer) imala je brojne sledbenike u antropologiji, etnologiji i sociologiji. Boasov antiintelektualizam, istovremeno i antievolucionizam, formiran na pretpostavkama nemačke metafizičke koncepcije kulture široko je bio primenjivan u sociološkim i antropološkim istraživanjima tokom 20. veka, ne samo u SAD već i u Evropi. Sledbenici i kritičari ovih pravaca.
4. nedelja
predavanje - Teorije: Funkcionalistička teorija kulture
Malinovski je tvorac funkcionalizma u društvenoj teoriji,odnosno teoriji kulture. Zasnovan na intelektualističkoj pretpostavci, funkcionalizam je blizak i integracionističkoj teoriji, koja respektuje pojam celine jedne kulture čiji su elementi međusobno povezani, ali i utilitarističkom poimanju kulture, koji pored važnosti celine kulture, naglašava ulogu korisnosti svakog od datih elemenata te celine. Aporije funkcionalizam/disfunkcionalizam. Kako objasniti perzistenciju nekih fenomena, elemenata
5. nedelja
predavanje - Teorije: Ciklusna i difuzionistička teorija kulture
Ova dva pravca pripadaju grupi teorija koje prilaze kulturi i kulturnom sistemu sinhronijski, naglašavajući ulogu forme, strukture,sistema, odnosno u manjoj ili većoj meri prenebregavajući ulogu dijahronijskih faktora, principa istorijskog i društvenog kretanja. Kritika teze o kulturama kao potpuno zatvorenim organizmima (Špengler, Danilevski, Klod Levi Stros).
6. nedelja
predavanje - Teorije: Simbolička teorija
Kultura kao sistem simboličkih formi. Simbol i alegorija. Kultura i jezik; kultura kao sistem ukrštanja transcendentalizma i istorizma. Teorijska shvatanja Kasirera, Bloha i Fraja. Socio-psihološka teorija kulture u delu Junga i Markuzea.
7. nedelja
predavanje - Struktura “primitivnih kultura”: magija, religija, mit
Pojam “primitivnog mentaliteta”.Teorijske kontroverze ovog mentaliteta:opažajno ili racionalno mišljenje. Kulturni sistem ranih kultura. Magija i religija, rani oblici racionalnosti. Animizam i naturizam, fetišizam i totemizam. Teorije mita: alegorijska, simbolička, tautegorijska, psihoanalitička, sociološko-ritualistička. Sociološki pristup mitu i mitologiji; društveni osnovi nastanka mita i razlozi prevladavanja mitskog mišljenja; romantizam i povratak mitskog mišljenja. Demitologizacija i remitologi
8. nedelja
predavanje - Kulturne promene.
Akulturacija i enkulturacija. Kulturni kontakti.
9. nedelja
predavanje - Kulturni obrasci. Potkultura i protivkuktura
Univerzalni karakter kulture. Način i stil života.
10. nedelja
predavanje - Moderna i tradicija
Kulturni identitet i razvoj. Ideja nacionalne kulture i kulturni identitet. Kultura i progres/regres. Moderna: ideja slobode. Moderna kao identitet. Tradicija: ideja nacionalnog romantizma. Nacionalizam u kulturi.
11. nedelja
predavanje - Sociologija umetnosti
Jedinstvo predmetnog sveta. Kako je moguća sociologija umetnosti. Socijalno i umetjničko. Sociologija umetnosti kao kritička teorija. Da li je moguć odgovor na pitanje: Šta je umetnost?
12. nedelja
predavanje - Postmoderna.
Moderni svet i kultura. Postmoderni kod.
13. nedelja
predavanje - Kultura i politika
Kultura i politička značenja
14. nedelja
predavanje - Kultura i progres/regres
"Stvaranje i razaranje kulturnih svetova"
15. nedelja
predavanje - Društvene strukture i kultura
Literatura i izvori podataka:
Opsta obavezna Literatura
Antonjina Kloskovska, Sociologija kulture, Čigoja štampa, 2001.
Đokica Jovanović, Jasmina Petrović, Saša Madić, Parodija tragičnog, kič kao konstituens političke i kulturne ideologije, Filozofski fakultet, Kosovska Mitrovica; Instititut za filozofiju i društvenu teoriju, Beograd; Istraživačko-analitički centar
Đokica Jovanović, Jovan Živković, ur., Ka sociologiji, zbirka socioloških tekstova, Filozofski fakultet, Kosovska Mitrovica, 2002.
E. V. Sokolov, Kulturologija, Prosveta, Beograd, 2001.
Miloš Ilić, Sociologija kulture i umetnosti, Naučna knjiga, Beograd, 1991.
Sreten Petrović, Kultura i umetnost, Prosveta, Niš, 1993.
Opsta dopunska Literatura
Rober Eskarpit, Sociologija književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 1970.
Arnold Hauser, Sociologija umjetnosti, i-ii, Školska knjiga, Zagreb, 1986.
Veselin Ilić, Mitologija, ideologija i kultura, Novo delo, Beograd, 1987
Edgar Moren, Duh Vremena, I-II, XX vek, Beograd, 1979.
Žan F. Liotar, Postmoderno stanje, Bratstvo-jedinstvo, Novi Sad, 1988.
Karl Manhajm, Eseji o sociologiji kulture, Stvarnost, Zagreb, 1979.
Lesli Vajt, Nauka o kulturi, Kultura, Beograd, 1970.
Milan Damjanović, Istorija kulture, Gradina, Niš, 1977.
Sigmund Frojd, Nelagodnost u kulturi, Rad, Beograd, 1988.