Kurs: Sociologija kulture - opšti kurs U okviru predmeta: Sociologija kulture (dokt.) Predavači dr Đokica Jovanović, redovni profesor u penziji dr Nemanja Zvijer, docent obavezni kurs Broj bodova: 5.50 Plan kursa: 1. nedelja predavanje - Sociološko određenje pojmova “kulture” i “civilizacije” Istorijski razvoj pojmova; društveno-istorijski razlozi za pojavu pojma “civilizacije”. Problemi jezičkog i semantičkog određenja pojma “kulture”, odnosno “civilizacije” danas. Civilizacijski proces i kulturno kretanje. Instrumentalne i ekspresivne vrednosti; stvarnosna i vrednosna kultura; nacionalni i transnacionalni karakter kulture. Univerzalne kulturne vrednosti: kosmopolitska dimenzija kulture. Lažna ili stvarna dilema: univerzalizam civilizacije ili kulturni partikularizam. 2. nedelja predavanje - Sociologija kulture Izdvajanje sociologija kulture. Uvod u sociološki, kao i antropološko-filozofski problem teorijskog određivanja pojma kultura. Kultura i priroda. Da li kultura predstavlja socijalna pravila života zajednice – način i stil života? Da li je kultura izolovano područje socijalnog života, locirano u formama tzv. “duhovne kulture”, ili se pod kulturom misli na ukupan fond tvorevina koje je čovek životom u društvu ostvario, što podrazumeva i sektor tzv. “materijalne kulture”, institucionalnu organizaciju 3. nedelja predavanje - Teorije: Evolucionistička i metafizička teorija Evolucionistička teorija,razvijena u 19. veku na pretpostavkama francuskog pozitivizma i engleskog empirizma (Tajlor,Frejzer) imala je brojne sledbenike u antropologiji, etnologiji i sociologiji. Boasov antiintelektualizam, istovremeno i antievolucionizam, formiran na pretpostavkama nemačke metafizičke koncepcije kulture široko je bio primenjivan u sociološkim i antropološkim istraživanjima tokom 20. veka, ne samo u SAD već i u Evropi. Sledbenici i kritičari ovih pravaca. 4. nedelja predavanje - Teorije: Funkcionalistička teorija kulture Malinovski je tvorac funkcionalizma u društvenoj teoriji,odnosno teoriji kulture. Zasnovan na intelektualističkoj pretpostavci, funkcionalizam je blizak i integracionističkoj teoriji, koja respektuje pojam celine jedne kulture čiji su elementi međusobno povezani, ali i utilitarističkom poimanju kulture, koji pored važnosti celine kulture, naglašava ulogu korisnosti svakog od datih elemenata te celine. Aporije funkcionalizam/disfunkcionalizam. Kako objasniti perzistenciju nekih fenomena, elemenata 5. nedelja predavanje - Teorije: Ciklusna i difuzionistička teorija kulture Ova dva pravca pripadaju grupi teorija koje prilaze kulturi i kulturnom sistemu sinhronijski, naglašavajući ulogu forme, strukture,sistema, odnosno u manjoj ili većoj meri prenebregavajući ulogu dijahronijskih faktora, principa istorijskog i društvenog kretanja. Kritika teze o kulturama kao potpuno zatvorenim organizmima (Špengler, Danilevski, Klod Levi Stros). 6. nedelja predavanje - Teorije: Simbolička teorija Kultura kao sistem simboličkih formi. Simbol i alegorija. Kultura i jezik; kultura kao sistem ukrštanja transcendentalizma i istorizma. Teorijska shvatanja Kasirera, Bloha i Fraja. Socio-psihološka teorija kulture u delu Junga i Markuzea. 7. nedelja predavanje - Struktura “primitivnih kultura”: magija, religija, mit Pojam “primitivnog mentaliteta”.Teorijske kontroverze ovog mentaliteta:opažajno ili racionalno mišljenje. Kulturni sistem ranih kultura. Magija i religija, rani oblici racionalnosti. Animizam i naturizam, fetišizam i totemizam. Teorije mita: alegorijska, simbolička, tautegorijska, psihoanalitička, sociološko-ritualistička. Sociološki pristup mitu i mitologiji; društveni osnovi nastanka mita i razlozi prevladavanja mitskog mišljenja; romantizam i povratak mitskog mišljenja. Demitologizacija i remitologi 8. nedelja predavanje - Kulturne promene. Akulturacija i enkulturacija. Kulturni kontakti.
9. nedelja predavanje - Kulturni obrasci. Potkultura i protivkuktura Univerzalni karakter kulture. Način i stil života.
10. nedelja predavanje - Moderna i tradicija Kulturni identitet i razvoj. Ideja nacionalne kulture i kulturni identitet. Kultura i progres/regres. Moderna: ideja slobode. Moderna kao identitet. Tradicija: ideja nacionalnog romantizma. Nacionalizam u kulturi. 11. nedelja predavanje - Sociologija umetnosti Jedinstvo predmetnog sveta. Kako je moguća sociologija umetnosti. Socijalno i umetjničko. Sociologija umetnosti kao kritička teorija. Da li je moguć odgovor na pitanje: Šta je umetnost? 12. nedelja predavanje - Postmoderna. Moderni svet i kultura. Postmoderni kod. 13. nedelja predavanje - Kultura i politika Kultura i politička značenja 14. nedelja predavanje - Kultura i progres/regres "Stvaranje i razaranje kulturnih svetova" 15. nedelja predavanje - Društvene strukture i kultura
Literatura i izvori podataka: Opsta obavezna Literatura Antonjina Kloskovska, Sociologija kulture, Čigoja štampa, 2001. Đokica Jovanović, Jasmina Petrović, Saša Madić, Parodija tragičnog, kič kao konstituens političke i kulturne ideologije, Filozofski fakultet, Kosovska Mitrovica; Instititut za filozofiju i društvenu teoriju, Beograd; Istraživačko-analitički centar Đokica Jovanović, Jovan Živković, ur., Ka sociologiji, zbirka socioloških tekstova, Filozofski fakultet, Kosovska Mitrovica, 2002. E. V. Sokolov, Kulturologija, Prosveta, Beograd, 2001. Miloš Ilić, Sociologija kulture i umetnosti, Naučna knjiga, Beograd, 1991. Sreten Petrović, Kultura i umetnost, Prosveta, Niš, 1993. Opsta dopunska Literatura Rober Eskarpit, Sociologija književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 1970. Arnold Hauser, Sociologija umjetnosti, i-ii, Školska knjiga, Zagreb, 1986. Veselin Ilić, Mitologija, ideologija i kultura, Novo delo, Beograd, 1987 Edgar Moren, Duh Vremena, I-II, XX vek, Beograd, 1979. Žan F. Liotar, Postmoderno stanje, Bratstvo-jedinstvo, Novi Sad, 1988. Karl Manhajm, Eseji o sociologiji kulture, Stvarnost, Zagreb, 1979. Lesli Vajt, Nauka o kulturi, Kultura, Beograd, 1970. Milan Damjanović, Istorija kulture, Gradina, Niš, 1977. Sigmund Frojd, Nelagodnost u kulturi, Rad, Beograd, 1988. |