Kurs: Teorije i metode istraživanja društva (osn.)
Predavači
izborni kurs
Broj bodova: 6.00
Sadržaj kursa: - teorijska nastava Uvodi studente u međuzavisnost teorijsko metodološkog okvira istraživanja i istraživanih društvenih pojava. Obuhvata širok spektar tema iz raznih oblasti i oblika društvenog delovanja i organizovanja kao što su socijalizacija i individuacija, polni, porodični, etnički, rasni, klasni, generacijski odnosi i identiteti, lokalna i globalna društvena podela rada, društvena nejednakost i siromaštvo, (ne)moć i obrazovanje, masovni mediji i kultura, religija, “normalnost”, zločin i kazna… - praktična nastava Kroz učešće u diskusijama na elektronskim forumima, u sastavljanju rečnika, u pisanju i debati o istraživačkim seminarskim radovima na odabrane teme, studenti osvetljavaju odabrane pojmove i istraživačke probleme društvenih nauka iz perspektive različitih teorijskih i metodoloških pristupa
Cilj izučavanja kursa: Osposobljavanje studenata da prave neophodne veze između teorije, metoda i iskustva istraživanja društvenog strukturisanja i razvoja, kao i da razumeju implikacije različitih istraživačkih strategija u elektronski podržanom okruženju
App.preduslovi_za_polaganje: Položeni Uvod u sociologiju1 i Uvod u sociologiju 2 za studente sociologije, položen Uvod u teoriju društva za studente drugih studijskih grupa
Oblici nastave: Elektronski podržana kombinacija interaktivnih predavanja i seminara u kompjuterskoj sali 106. Detalje videti na http://lms.f.bg.ac.rs/course/view.php?id=12
Plan kursa:
1. nedelja
- - Upoznavanje s načinom rada i uvodno predavanje
Kada i kako je nastala, šta je i čemu služi društvena nauka?
2. nedelja
- - Međusoban odnos različitih teorijsko-metodoloških pristupa istraživanju?
osnovne postavke teorije i metoda kod funkcionalista, marksista i fenomenologa, feministkinja, poststrukturalista
3. nedelja
- - Različitosti/nejednakosti identiteta i statusa nasleđeni ili/i stečeni?
kako na društvenu strukturu, siromaštvo i identitet gledaju sociobiolozi, funkcionalisti, marksisti, interakcionisti, feministkinje, postmodernisti?
4. nedelja
- - Podela rada je izvor saradnje ili/i sukoba, osiromašenja ili/i obogaćenja...?
veza između podele rada s jedne strane i klasne borbe i otuđenja kod Marksa, odnosno solidarnosti i anomije kod Dirkema, s druge
5. nedelja
- - Politička moć je strateška igra “nulte sume” ili/i “promenljivog zbira”?
kako na moć, vlast i državu gledaju funkcionalisti, marksisti, interakcionisti, feministkinje, poststrukturalisti?
6. nedelja
- - Da li promene sadržaja svesti određuju nastajanje novih oblika društvenih odnosa?
kako na nastanak kapitalizma gledaju Veber i Marks?
7. nedelja
- - Religija je izraz potrebe/interesa društva, sloja/klase ili/i pojedinca?
kako na religiju gledaju funkcionalisti, marksisti, interakcionisti, feministkinje, postmodernisti?
8. nedelja
- - Kolokvijum
-
9. nedelja
- - Porodica je sprovoditelj društvene kontrole kroz socijalizaciju ili/i ...?
kako na porodicu gledaju funkcionalisti, marksisti, interakcionisti, feministkinje, postmodernisti?
10. nedelja
- - Da li sistem školovanja učvršćuje ili/i smanjuje nejednakosti životnih šansi?
kako na obraѕovanje gledaju funkcionalisti, marksisti, interakcionisti, feministkinje, postmodernisti? Koji je vaš odgovor na pitanje iz naslova teme?
11. nedelja
- - Ko, kako, zašto bira određenu definiciju “normalnosti”...lečelja i kažnjavanja?
kako na normalnost, devijantnost i kriminal gledaju funkcionalisti, marksisti, interakcionisti, feministkinje, poststrukturalisti?
12. nedelja
- - Masovni mediji i kultura su u službi komunikacije ili/i manipulacije?
kako na «masovne medije» gledaju funkcionalisti, marksisti, interakcionisti i postmodernisti?
13. nedelja
- - Tendencije razvoja prirode i kulture ljudskih društava ?
globalizacija, tranzicija, transformacija, zagađenje, rekolonizacija , novi pokreti …
14. nedelja
- - Priprema za ispit
-
15. nedelja
- - Ispit
-
Literatura i izvori podataka:
Opsta obavezna Literatura
Haralambos, 2002 : 431-446. Pisci seminara treba da pročitaju i izbor iz odgovarajuće izvorne literature
Gidens , 1998 : 31-45 ; Haralambos, 2002: 127-139 , 150-156 ; 884-891; 906 -933; 291-303; izbor iz odgovarajuće izvorne literature
Gidens 1998: 124-148 ;Haralambos: 401-407, poželjno i ostatak odgovarajućeg poglavlja. Pisci seminara treba da pročitaju i izbor iz odgovarajuće izvorne literature.
Poglavlja o odnosu teorije i metode kod Marksa,Dirkema i Vebera iz Milić, 1996: Sociološki metod,Nolit,Beograd; Haralambos,Holborn,2002: Sociologija-teme i perspektive,Golden Marketing,Zagreb, uvodno i
Haralambos, 2002 : Moć, politika, elite i država 588-604; 615-620, savremene teorije 633-639, poželjno čitavo poglavlje. Pisci seminara treba da pročitaju i izbor iz odgovarajuće izvorne literature.
Haralambos, 2002 : Rad i podela rada 685-699 ; Društveno raslojavanje, klasna strukturacija , vrednosti, savremeni trendovi, 23-41; 111-125 , 701-717 , relevantna izvorna literatura za seminarski
Opsta dopunska Literatura
Bauman , Zygmunt , „Sociološko razmišljanje“, Berger , Peter , „Sociologija – povlačenje poziva“, u Đorđević, Dragoljub, 1996: Sociologija forever , Niš, 15-27
Durkheim, Emil, Pravila sociološke metode, Savremene škole, Beograd, 1963,
G.A. Gilli:1974 (1971), Kako se istražuje, Školska Knjiga, Zagreb, delovi
Berger, Kelner Sociološko razumevanje i problem relativnosti u Sociologija u novom ključu, 1991, Niš, Gradina
Vera Vratuša, Dobrodošli na TIMID, prvi elektronski podržani praktikum iz oblasti opšte i primenjene sociologije na FF, ev. br. A - 22/06/1,http://lms.f.bg.ac.rs/course/view.php?id=12
Gidens , 1998 : 108-123 ; poželjno i odgovarajuće poglavlje iz Haralambosa Pisci seminara treba da pročitaju i izbor iz odgovarajuće izvorne literature
Gidens , 1998 : 254-269 ; poželjno i odgovarajuće poglavlje iz Haralambosa Pisci seminara treba da pročitaju i izbor iz odgovarajuće izvorne literature
Gidens, 1998: 236-253 ; poželjno i odgovarajuće poglavlje iz Haralambosa Pisci seminara treba da pročitaju i izbor iz odgovarajuće izvorne literature.
Gidens: 447 -453 , poželjno i odgovarajuće poglavlje iz Haralambosa Pisci seminara treba da pročitaju i izbor iz odgovarajuće izvorne literature.
Đurić, M., 1964: Sociologija Maxa Webera, Matica Hrvatska, Zagreb
Marks, Karl, Teze o Fojerbahu, Predgovor za Prilog kritici političke ekonomije, Kapital, određena poglavlja
Merton, Robert, O teorijskoj sociologiji, Beograd, Plato, delovi
Spasić, I., Interpretativna sociologija, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1998, delovi
Fiamengo, Ante, 1987, Saint-Simon i Auguste Comte, Naprijed, Zagreb, određena poglavlja
Fon Riht (1975) OBJAŠNJENJE I RAZUMEVANJE. Beograd, Nolit, 51-69
Haralambos, 2002 : 264-265; 624 -6 33; 643-647. Pisci seminara treba da pročitaju i izbor iz odgovarajuće izvorne literature.