Silabusi
|
Kurs: Vizantijski „feudalizam“ kao istorijski i istoriografski fenomen (dokt.) U okviru predmeta: Vizantijski „feudalizam“ kao istorijski i istoriografski fenomen Predavači izborni kurs Broj bodova: 10.00 Sadržaj kursa: Ideološke podele u 20. veku kao izvorišta za radikalno suprotstavljene stavove o sveobuhvatnoj važnosti feudalizma u svim epohama vizantijske istorije ili o odricanju njegovog postojanja. Konkretan prilaz beogradske „vizantološke škole“: ispitivanje određenih fenomena koji se mogu smatrati obeležjima feudalizma. Feudalni fenomeni: pronija, imuniteti, apanaže, homo ligius, privatizacija institucija, ruralni krakter gradova pod patronatom zemljišne aristokratije, zakletva vernosti.
Cilj izučavanja kursa: Upoznavanje studenata sa svim aspektima problema definisanja vizantijskog feudalizma, kao osnovnog elementa društvene i, delimično, državne strukture poznog doba. Preduslovi za polaganje: Upisan treći semestar doktorskih studija istorije ili odgovarajući semestar na drugim odeljenjima.
Oblici nastave:
Nastava će se sastojati od kombinacije predavanja i vežbi, s tim što je predviđeno da studenti urade jedan seminarski rad.
Literatura i izvori podataka: Opsta obavezna Literatura G. Ostrogorski, Istorija Vizantije, Beograd 1959. (i potonja izdanja) G. Ostrogorski, Pronija u Vizantiji i južnoslovenskim zemljama, Beograd 1951. Opsta dopunska Literatura H.-G. Beck, Byzantinisches Gefolgschaftswesen, München 1965. J. Ferluga, La ligesse dans l’Empire byzantin, ZRVI 7 (1961) 97-123. G. Ostrogorski, Sabrana dela, H Beograd 19.. LJ. Maksimović, Vizantijska provincijska uprava u doba Paleologa, Beograd 1972. LJ. Maksimović, Geneza i karakter apanaža u Vizantiji, ZRVI 14-15 (1973) 103-154. LJ. Maksimović, Grad u Vizantiji, Beograd 2003. |