Kurs: Filozofija nauke
U okviru predmeta: Filozofija nauke
Predavači

dr Aleksandra Zorić, vanredni profesor

dr Slobodan Perović, redovni profesor

obavezni kurs
Broj bodova: 7.00
Sadržaj kursa: Na ovom kursu, koji će imati formu seminara, bavićemo se pažljivom analizom i diskusijom suprotstavljenih stavova o prirodi naučnog saznanja empirista i induktivista sa jedne strane i Dijemove teorije sa druge. Takodje ćemo diskutovati Galilejev epistemološki stav o Kopernikovj teoriji koja je jedan od centralnih primera u pomenutoj debati, i iz istog ugla razmotriti neke druge relevante primere. U poslednjem delu kursa bavićemo se odnosom izmedju filozofskih, a naročito metafizičkih teorija, i razvoja nauke, kao i istorijskog konteksta ovog odnosa.
Cilj izučavanja kursa: Da upozna studenta sa osnovnim stanovištima u savremenoj filozofiji nauke, kao i sa glavnim kritičkim primedbama koje im se daju. Da pri tome posebno ukaže na glavne probleme koji se javljaju u analizi naučnog znanja, kao što su mogućnost uspostavljanja operativnih kriterijuma racionalnosti i progresa nauke, legitimnost indukcije, postojanje opservacione osnove nauke, mogućnosti istinitosti naučnih hipoteza, mogućnosti odlučivog opovrgavanja naučnih teorija i druge važne probleme. Da upozna studenta sa terminologijom u oblasti filozofije nauke i time mu obezbedi osnovu za dalje bavljenje ovom disciplinom.
App.preduslovi_za_polaganje: Opšta metodologija 2
Oblici nastave: Četiri sata predavanja i dva sata vežbi u zimskom semestru na četvrtoj godini studija. Vežbe uglavnbom prate predavanja analizom najznačajnih tekstova o problemima koji se obrađuju na predavanjima. Budući da se semestar sastoji od 13 nedelja,a nedeljno se održava četiri časa predavanja, kurs ima 52 časa predavanja i 26 časa vežbi.
Obaveze studenata: Pohađanje predavanja i vežbi.
nacin_ocenjivanja_rada_i_rezultata: 1. Prezentacija (30%), 2. Prvi rad (sredinom semestra; 4 strane; 30% ), 3. Završni rad (na kraju semestra; 6-8 strana; 30%), 4. Aktivnost na predavanjima i vežbama (10%)
Plan kursa:
1. nedelja
predavanje - Čime se bavi filozofije nauke. Tradicionalna i savremena filozofija nauke.
Razmatranje osnovnih shvatanja, argumenata i problema dominantnih metodoloških pozicija u savremenoj filozofiji nauke uz detaljnu analizu tradicionalnog logičko-empirističkog stanovišta. U tom smislu se analiziraju induktivistička filozofija nauke (čiji je vrhunac logički pozitivizam), Poperova kritika induktivističke metodologije i njegova falsifikacionistička metodologija, Kunova relativistička pozicija, Fajerabendov epistemološki anarhizam, metodologija istraživačkih programa Imre Lakatoša, metodologija istraživačkih tradicija Lari Laudana, kao i tzv. jaki program Edinburških sociologa nauke.
2. nedelja
predavanje - Filozofija nauke logičkog pozitivizma.
Izvori logičkog pozitivizma: radikalni empirizam, Raslova logistika. Raslov atomizam. Kontov pozitivizam. Mahov fenomenalizam. Vitgenštajnov traktatus i drugo.
3. nedelja
predavanje - Osnovnih stavova filozofije nauke logičkog pozitivizma i njihhove posledice.
4. nedelja
predavanje - Opservacionizam i induktivizam. Kriterijum demarkacije nauke i nenauke.
5. nedelja
predavanje - Procedura naučnog otkrića. Kumulativnost naučnog znanja i redukcionizam
Svodljivost teorijskih termina na opservacione. Nepromenljivost značenja teorijskih termina u istorijskoj perspektivi. Hempelova teorija naučnog objašnjenja.
6. nedelja
predavanje - Neistorijski pristup u filozofiji nauke logičkog pozitivizma.
Shvatanje o strukturi naučne teorije kao interpretiranom deduktivnom aksiomatskom sistemu. Fenomenalizam i skriveni realizam. Blaga odstupanja u svim tačkama.
7. nedelja
predavanje - Kritike filozofije nauke logičkog pozitivizma
Poperova kritika induktivizma
8. nedelja
predavanje - Kritike opservacionizma Poper, Henson i drugi.
9. nedelja
predavanje - Kritika konfirmacionizma - Hempelov i Gudmanov paradoks
10. nedelja
predavanje - Osnovni stavovi Poperove filozovije nauke.
Nemogućnost verifikacije naučnih hipoteza. Nemogućnost odlučivog opovrgavanja naučnih teorija.
11. nedelja
predavanje - Shvatanje cilja nauke.
Metodološke odluke koje obezbeđuju odlučivo opovrgavanje. Koncepcija istinolikosti i Tarskijeva teorija istine.
12. nedelja
predavanje - Geneza Poperovog kriterijuma racionalnosti i progresa.
13. nedelja
predavanje - Kritike Poperove filozofije nauke.
Nemogućnost poređenja sadržaja inkonzistentnih teorija. Nemogućnost razlikovanja suštinske i privremene adhoknosti. Neadekvatnost Poperove koncepcije istinolikosti. Ostale važne kritike.
14. nedelja
predavanje - Savremena filozofija nauke i njeni izvori.
Posmatranje nauke u istorijskoj perspektivi i kritika Poperovih i pozitivističkih stanoviša.
15. nedelja
predavanje - Kunova teorija i njeni osnovni podsticaji.
Istorija nauke i filozofija nauke. Šta je to paradigma: tri osnovna značnenja.
16. nedelja
predavanje - Normalna nauka, anomalije i kriza.
Revolucija. Geštalt obrt. Naučna zajednica. Epistemološka i socioistorijska dimenzija Kunovog stanovišta.
17. nedelja
predavanje - Inkompatibilnost i nesamerljivost.
Osnovne kritike Kunovih shvatanja. Da li je Kun bio iracionalista.
18. nedelja
predavanje - Fajerabendova kritika redukcionizma.
Fajerabendov epistemološki anarhizam. Metodološki, teorijski i ideološki pluralizam. Nauka kao ideologije i putevi njene deideologizacije. Veoma ublaženo shvatanje naučne racionalnosti. Povećanje broja naučnih teorija: progres nauke koji je jedino moguć. Osnovne kritike.
19. nedelja
predavanje - Lakatoševa pozicija.
Lakatoševi pokušaji da reši neke probleme koji se javljaju u Poperovoj i Kunovoj filozofiji nauke. Racionalističko uverenje. Kriterijum demarkacije shvaćen kao teorija racionalnosti. Metodologija i istorija nauke.
20. nedelja
predavanje - Metodologija naučnih istraživačkih programa.
Osnovni stavovi. Struktura naučno istraživačkih programa. Jedinica procene i merila procene.
21. nedelja
predavanje - Racionalna rekonstrukcija istorije nauke kao test suparničkih metodologija.
22. nedelja
predavanje - Osnovni pravci krtitike Lakatoševe filozofije nauke.
23. nedelja
predavanje - Laudanova metodologije
Šta su istraživačke tradicije. Pojmovni i empirijski problemi. Kriterijumi naučnog progresa. Antirealizam. Fajerabendova i druge kritike.
24. nedelja
predavanje - Jaki program edinburških sociologa nauke Blura u Barnsa.
Da li se nauka razvija samo pod uticajem spoljnih faktora. Kritike.
25. nedelja
predavanje - Osnovni problemi naučne racionalnosti i glavni pravci njihve kritike.
26. nedelja
predavanje - Realističko-antirealistička kontroverza u savremenoj filozofiji nauke.
27. nedelja
predavanje - Priprema za ispit
28. nedelja
predavanje - Ispit
Literatura i izvori podataka:
Opsta obavezna Literatura
1. Novi organon, F. Bekon
2. Cilj i struktura fizičke teorije, P. Dijem, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Novi Sad
3. Naučna revolucija, A. Koare, NOLIT
4. Spisi u odbranu Kopernikovog sistema, G. Galilej, Plato books