Kurs: Etnologija balkanskih društava
Predavači

dr Ivan Kovačević, profesor emeritus

dr Bojan Žikić, redovni profesor

dr Vladimira Ilić, docent

dr Bogdan Dražeta, docent

obavezni kurs
Broj bodova: 8.00
Sadržaj kursa: U okviru predavanja predstavljaju se osnovne karakteristike Balkana kao geografsko-kulturnog područja, analizuju postojeći pristupi proučavanju i predstavljanju tog regiona, i rekonstruišu važniji istorijski procesi koji su oblikovali društvene institucije i način života ljudi iz regiona. Tokom prvog semestra, pažnja je prvenstveno usmerena na novije pristupe (L. Volf, M. Hercfeld, M. Todorova, V. Golsvorti, D. Noris) koji se zasnivaju na analizi slika, predstava, mitova i narativa uz pomoć kojih se konstruiše pretpostavljena drugost Balkana u odnosu na Evropu. Analizuju se kako različiti tipovi evropskih diskursa o karakteristikma regiona, tako i lokalne varijante orijentalizma i balkanizma, uz pomoć kojih se uspostavljaju unutrašnje simboličke hijerarhije između balkanskih nacija i država. Posebna pažnja posvećuje se strategijama samopredstavljanja i samopoimanja i njihovoj ulozi u onome što Majkl Hercfeld naziva socijalnom poetikom i kulturnom intimnošću. Imagološki i narativistički pristupi se zatim porede sa pristupima kojima je cilj da utvrde balkanske realije (stvarne, a ne zamišljene karakteristike regiona) uočljive u različitim oblastima: geografiji, nasleđima, tradicijama, civilizacijama, mentalitetima ili istorijskim procesima (J. Cvijić, T.Stojanović, M. Todorova, DŽ. Olkok, M. Mazover). Pri tome se ukazuje kako na prednosti, tako i na ograničenja oba tipa pristupa. Studentima se skreće pažnja na subjektivni karakter kulture, kao i na značaj koji istinite, ali i zamišljene predstave o sopstvenoj i tuđim kulturama i istoriji imaju u oblikovanju javnog života, kao i kolektivnih i individualnih identiteta na Balkanu. Tokom drugog semestra, nastavlja se sa analizom balkanskih realnosti, i ukazuje na pogodnosti koje takvom pregnuću nude pristupi razvijeni u okviru istorijske etnologije, odnosno antropologije. Studentima se prezentuju informacije o glavnim društvenim institucijama (selo, katun, pleme, susedstvo, zadruga i sistemi srodstva, običajno pravo, odnosi mećusobne ispomoći i reciprociteta, klijentelizam) koje su se na prostorima Srbije, bivše Jugoslavije i Balkanskog poluostrva razvijale kroz stalnu interakciju lokalnih seoskih zajednica i regionalnih, odnosno globalnih političkih (feudalne države, imperije, poredak nacionalnih država) i ekonomskih sistema (sistemi redistribucije i tržišta). U okviru predavanja i vežbi predstavljaju se važnije teorije seljaštva (E. Volf, A. Mendra, R. Redfild, DŽ. Foster) i objašnjava se logika dvosmernih procesa koji su se odvijali između različitih nivoa organizacije društva. Analizuju se istorijski procesi dugog, srednjeg i kratkog trajanja, kako na makro, tako i na mikro-nivou. Posebna pažnja posvećuje se posledicama raspada autohtonih feudalnih država i njihove integracije u Otomansku, odnosno Habzburšku imperiju, kao i oblicima prilagođavanja i opiranja tim tokovima na lokalnom, seoskom nivou. U žiži interesovanja su procesi kulturnog regresa, etnografskog podmlađivanja, odnosno izrastanja lažnih arhaizama (N. Pavković), bez kojih ne bi mogao da se uspostavi kulturni obrazac balkanskog patrijarhata (K. Kazer). U ovom bloku raspravlja se o standardnim i nestandardnim oblicima braka, tipovima porodice, vrstama i karakteristikama zadruge kao institucije, odnosima između polova, kao i iskustvu detinjstva na Balkanu. U sledećem bloku ukazuje se na posebnosti u razvoju gradske kulture na Balkanu, naročito u oblasti svakodnevnog života i društvenih odnosa. Potom se govori o logici uspostavljanja nacionalnih država na Balkanu (ustanci, revolucije, ratovi, uticaji velikih sila), kao i posledicama složenih procesa ekonomske, političke i društvene modernizacije koje su uočljive u oblastima kulture i mentaliteta. Akcenat se stavlja na međusobni odnos procesa deotomanizacije i evropeizacije, kao i na burne polemike koje su ti procesi pokretali unutar društava koja su se brzo transformisala. U okviru završnih predavanja, nastavlja se razmatranje složenog skupa problema povezanih sa postupnom integracijom regiona u Evropu, ali se vremenski okvir premešta u sadašnje vreme. Posebna pažnja posvećuje se promenama u oblasti socio-ekonomske kulture i analizi polemika o posledicama sprovođenja nove strategije srpske poljoprivrede (predložene krajem 2004. godine), s obzirom na činjenicu da strategija podrazumeva čitav niz koraka kojima će se stanje u srpskoj poljoprivredi brzo i radikalno prilagođavati novoj poljoprivrednoj politici Evropske Unije.
Cilj izučavanja kursa: Rad sa studentima u okviru predmeta ima pet osnovnih ciljeva. Na prvom mestu, studentima se omogućuje da usvoje elementarni fond informacija o društvenim sklopovima, procesima, institucijama, oblicima ponašanja, vrednostima, normama i identitetima koji su u različitim vremenskim periodima karakterisali proučavani region. Drugi cilj nastavnog procesa je da se studenti osposobe da samostalno, analitički i kritički razmišljaju o regionu koji je više puta u istoriji bio nenamerno ili namerno mistifikovan i pogrešno tumačen. Na trećem mestu, studenti se navikavaju da elemente sopstvene kulture posmatraju u širem kontekstu, i da ih sistematski porede sa onima koji postoje u okolnim, kao i drugim evropskim društvima. Na taj način, pomaže im se da umanje svoju razumljivu sklonost ka egzotizovanju i esencijalizovanju svoga “zavičaja”. Četvrti cilj zajedničkog rada je da se kod studenata razvije osećaj za istoričnost pojava kao što su kulture i civilizacije, kao i spremnost da društvene sklopove posmatraju kao složene posledice dugotrajnog sadejstva više raznorodnih faktora. Svesno se, dakle, smanjuje tolerancija prema različitim vrstama redukcionistčkih i mehanicističkih tumačenja. Najzad, studenti se ohrabruju da posežu za pristupima i izvan granica svoje discipline, i navikavaju se da naučne probleme postavljaju u interdisciplinarni okvir, vodeći računa pre o izgledima za njihovo valjano rešavanje, nego o čuvanju granica između naučnih oblasti.
App.preduslovi_za_polaganje: Predmet slušaju studenti treće godine etnologije-antropologije, koji moraju da imaju ispunjen uslov za upis treće godine studija.
Oblici nastave: Nastava se ostvaruje kroz predavanja i vežbe, a programom su predviđena tri časa predavanja i jedan čas vežbi nedeljno, što ukupno iznosi 45 časova predavanja i 15 časova vežbi po semestru (15 nedelja), odnosno 120 časova predavanja i vežbi po univerzitetskoj godini (30 nedelja). U okviru predavanja prezentuju se osnovne informacije o problemima od značaja za predmet, i obezbeđuje im se teorijska kontekstualizacija kroz kritičko predstavljanje relevantne literature. Glavno težište nastavnog procesa prebacuje se na vežbe, u okviru kojih se pruža prostor za aktivno učestvovanje studenata kako u prenošenju znanja (preko analitičkih prikaza i seminarskih radova), tako i u analizi i kritičkom preispitivanju ponuđenih teorijskih modela (kroz učešće u tematski fokusiranim debatama). Približavanje problema koji se predstavljaju u okviru predavanja ostvaruje se na vežbama i kroz produbljenu analizu pojedinih problema na osnovu video zapisa, TV emisija ili dokumentarnih i igranih filmova. Zajedničko iskustvo gledanja vizuelnih materijala koristi se kao simulacija terenskog iskustva i kao pokretač sadržajnijih studentskih diskusija.
Obaveze studenata: Studenti su dužni: a) da se pripremaju za, i aktivno učestvuju u okviru predavanja i vežbi; b) da u toku dva semestra napišu, predaju i javno predstave najmanje jedan analitički prikaz neke jedinice ili grupe jedinica iz literature, kao i jedan seminarski rad na osnovu literature ili terenskog istraživanja; v) da polažu pismeni kolokvijum po završetku prvog semestra; g) da polažu usmeni ili pismeni ispit po završetku drugog semestra i ispunjenju svih prethodnih obaveza (predat i odobren prikaz i seminarski rad, položen kolokvijum).
nacin_ocenjivanja_rada_i_rezultata: Završna ocena biće zasnovana na vrednovanju učestvovanja na predavanjima i vežbama, oceni koju su studenti dobili za analitički prikaz odnosno seminarski rad (1-10 poena), oceni dobijenoj na kolokvijumu (1-30 poena) i oceni sa završnog ispita (1-60 poena).
Plan kursa:
1. nedelja
predavanje - Upoznavanje sa programom predmeta i načinom rada
Podela tema za analitičke prikaze i seminarske radove, podela uloga u radionicama; razgovor o predstavama o Balkanu sa kojima su se studenti već susretali i o tome šta za njih znači izraz “biti Balkanac”.
2. nedelja
predavanje - Uvod u imagološki pristup proučavanju Jugoistočne Evrope / Balkana
Vendi Brejsvel, Aleks Drejs-Fransis i Dejvid Noris. Slike, predstave i mitovi. Esencijalizacija i stereotipizacija kao postupci simboličke izgradnje “Nas” i “NJih”. Narcizam malih razlika i regionalni identitet.
3. nedelja
predavanje - Orijentalizam, vizantinizam i okcidentalizam
Alen Grorišar, Edvard Said, Leri Volf, DŽon Kerijer, D. Angelov. Moć, dominacija i imperijalne, odnosno kolonijalne pretenzije kao polazna odredišta. Upotreba "civilizacije" i “imaginativne geografije” u izumevanju korenite “drugosti” unutar i izvan Evrope od doba prosvetiteljstva do NATO intervencije na Kosovu. Izokretanje perspektive - šta kada Drugi vide Nas kao Druge.
4. nedelja
predavanje - Balkan kao tekst. Narativno konstruisanje Balkana.
D. Noris, L. Volf i Vesna Goldsvorti. Konstruisanje Balkana u zapadnoj književnoj, protonaučnoj i filmskoj produkciji. Analiza filma "Grk Zorba".
5. nedelja
predavanje - Kako Balkanci vide i razumeju sebe i druge Balkance.
Majkl Hercfeld. Kulturna intimnost i logika samorazumevanja i samopredstavljanja.
6. nedelja
predavanje - Kako Balkanci vide i razumeju sebe i druge Balkance 2.
Marija Todorova, Marko Živković, Stef Jansen. Simbolička geografija Balkana, balkanski balkanizmi i balkanski orijentalizmi.
7. nedelja
- - Radionica 1. "Mi smo ljudi Cigani, sudbinom prokleti".
O metaforičkoj upotrebi slika Roma (Cigana) i romske (ciganske) kulture u samopredstavljanju i samopoimanju na Balkanu. Samostalna studentska prezentacija rezultata uporedne analize filmova "Skupljači perja" i "Dom za vešanje".
8. nedelja
- - Radionica 2. Ni životinje, ni ljudi - vampir ili preteća Drugost Balkana.
Motiv vampirizma i predstavljanje radikalne i preteće drugosti Balkana na filmu. Samostalna studentska prezentacija rezultata uporedne analize filmova “Drakula” i “Vlad”.
9. nedelja
- - Radionica 3. Nasilje i stereotipizacija Balkana u filmovima lokalnih autora.
Esencijalizacija, orijentalizacija i balkanizacija Balkana uz pomoć slika nasilja u filmovima "Bure baruta", "Pre kiše" i "Prašina". Samostalna studentska prezentacija rezultata uporedne analize navedenih filmova.
10. nedelja
predavanje - Od zamišljanja ka razumevanju i objašnjavanju Balkana.
Ograničenja "imagologije". Drugi put: faktori, akteri, procesi. Regionalne studije. Geografija, istorija, kulture, civilizacije, imperijalna nasleđa, tradicije - razmatranje pristupa i pojmova uz pomoć kojih je Balkan opisivan i objašnjavan u naučnoj produkciji. Jovan Cvijić, Trajan Stojanović, Marija Todorova, DŽon Olkok.
11. nedelja
predavanje - Teorije seljaštva.
Obuhvatni modeli seljaštva i objašnjenja zasnovana na jednom faktoru. Stojan Novaković, Robert Redfild, Erik Volf, Anri Mendra, DŽejms Skot, DŽoel Halpern. "Amoralni familijalizam" i "predstava o ograničenom dobru".
12. nedelja
predavanje - Balkansko i srpsko selo u istorijskoj perspektivi.
Novaković, Taranovski, Ostrogorski, Cvijić, Stojanović, Stavrijanos, Širo. Dugo trajanje i kulturni kontinuitet: “promenljivi okviri” i “stalni osnovi” sela i narodne kulture na Balkanu. Socijalna i pravna diferencijacija naroda u balkanskim feudalnim državama. Mileti, spahije i raja – posledice otomanskog sistema uprave. Faktori kulturne i institucionalne promene.
13. nedelja
predavanje - Seoske zajednice.
Novaković, Đorđević, Dragojlović, Vukanović, Vlajinac, Pavković. Vrste seoskih zajednica. Seosko zemljište i međe, seoske ustanove i službenici, seoska imovina i načini rukovođenja. Kolektivna krivična odgovornost. Kolektivni seoski radovi, seoski vašari – mehanizmi izgradnje i očuvanja seoskih zajednica.
14. nedelja
predavanje - Balkansko selo kao obredno-religijska zajednica kroz istoriju.
Od S. Novakovića, preko T. Đorđevića i D. Dragojlovića do N. Pavkovića i D. Bandića. Istorijske, ekonomske, pravne i društvene osnove funkcionisanja sela kao obredno-religijske zajednice. Dijalektika rituala: uslovljeni uslovljivači.
15. nedelja
predavanje - Temelji uspostavljanja kulturnog poretka “balkanskog patrijarhata”.
J. Erdeljanović, J. Cvijić, N. Pavković, T. Stojanović, K. Kazer. “Kulturni regres”, “etnografsko osvežavanje”, “lažni arhaizam” ili "dugo trajanje". Ograničenja kulturalističkih pristupa – ka istorijskoj antropologiji Balkana.
16. nedelja
predavanje - Katuni i dinarska plemena. Dinamika balkanskog hiperpatrijarhalizma.
Đurđev protiv Erdeljanovića, Kulišić protiv Erdeljanovića. Istorijski procesi i politički interesi u pozadini naučnih polemika. Etnička, srodnička i društvena struktura katuna. Teritorijalizacija i uloga katuna u stvaranju plemenske organizacije. Pojam plemena i bratstva; metodi proučavanja. Organizacija plemena i bratstava. Teorije o postanku dinarskih plemena i nastanak pojedinih plemena. Čojstvo i junaštvo, čast i sramota: moralne osnove patrijarhalizma.
17. nedelja
predavanje - Pojam običajnog prava, metodi proučavanja i primeri.
Bogišić, Kostrenčić, Vukosavljević, Pavković - pravna etnologija u nastajanju. Običajno pravo i pisano pravo – od kodifikacije do pravnog dualizma. Primer 1: institucija krvne osvete: običajno pravo kao regulator društvenih odnosa i istovremeni izvor stalne nestabilnosti u zajednici. Primer 2: etnološka koncepcija nasleđivanja ili šta pripada kome i zašto.
18. nedelja
predavanje - Srodstvo – kulturna upotreba bioloških i društvenih datosti.
Srodnički sistemi, srodničke terminologije i odnosi srodstva na Balkanu. Instrumentalne dimenzije srodstva. Vrste duhovnog srodstva. Kumstvo kao duhovni i društveni odnos.
19. nedelja
predavanje - Vrste balkanskih porodica.
Od V. Bogišića do M. Miterauera i M. Todorove. Brak – standardni i nestandardni oblici i načini sklapanja, rezidencijalna pravila. Porodica – pojam, vrste i osnovni teorijski pristupi. Zadruge/balkanske proširene porodice – pristupi, teorije o poreklu. Kritike postojećih modela, mesto balkanskih tipova porodice u evropskom kontekstu.
20. nedelja
predavanje - Pol, rod, moć i seksualnost na Balkanu.
A. Simić, B. Denić, DŽ. Reinek, D. Rihtman-Auguštin, M. Malešević, P. Šarčević. Mačo muškarci, potčinjene žene, i kriptomatrijarhat. Ritualizacija socijalnog razvoja žene i preokretanje rodnog identiteta.
21. nedelja
predavanje - Detinjstvo, odrastanje i predstave o detetu na Balkanu.
T. Đorđević, Ž. Trebješanin, F. Arijes, S. Tomanović. Određenje detinjstva. Istoričnost detinjstva. Skraćeno i produženo detinjstvo. Predstave o detetu i narodna pedagogija. Odrastanje u vremenu krize, rata i tranzicije.
22. nedelja
predavanje - Dar, uzdarje i reciprocitet: ekonomija i politika društvenih odnosa.
B. Malinovski, M. Mos, K. Gregori, M. Filipović, Z. Karanović. Dar i uzdarje - temelji društvenosti. Hrana i piće: ključni elementi društvene razmene na Balkanu. Patroni i klijenti: hijerarhija, uzajamnost, mreže i društveni poredak. Primer 1: svadba. Primer 2: zvanica ili uzov.
23. nedelja
predavanje - Kontinuitet gradskog života na Balkanu - procesi i predstave.
T. Đorđević, K. Rot, I. Čolović, M. Prošić-Dvornić, M. Detelić/A. Loma. Gradovi u usmenoj epici. Sodoma i Gomora ili Raj na zemlji: zamišljanje grada na Balkanu. Balkanski gradovi između Istoka i Zapada. Urbanizacija i rurbanizacija.
24. nedelja
predavanje - Oslobađanje od otomanskog nasleđa, modernizacija, evropeizacija.
P. Marković, K. Rot, A. Mitrović, Ž.-M. Čalić. Teorije modernizacije i mogućnosti njihove primene na balkanska društva. Društvene osnove i procesi izgradnje modernog poretka na Balkanu. Evropeizacija i vesternizacija. Balkanska posebnost - neuspela modernizacija?
25. nedelja
predavanje - Intelektualne elite, dileme modernizacije i borbe oko kulturnog identiteta.
V. Velmar-Janković, I. Čolović, D. Stojanović, S. Naumović, Balkanske tranzicije: između Istoka i Zapada, sela i grada, komunizma i demokratije. Balkanske polemike: ko smo to mi - ili o balkanskom blatu i "Barbarogeniju".
26. nedelja
predavanje - Svakodnevne diskursivne prakse u savremenoj Srbiji.
G. Đerić, M. van de Port, I. Spasić, S. Naumović. Vrste narativa i konstrukcija različitih oblika identiteta u svakodnevnoj međuljudskoj komunikaciji. Retorička izgradnja "dve Srbije".
27. nedelja
predavanje - "Narodnjaci" protiv "rokera" - potkulture u borbi za društvenu dominaciju.
I. Kronja, E. Gordi, M. Đurković. Diktat tržišta ili Miloševićeva zavera - kulturološke, ideološke i političke dimenzije ratova oko popularne kulture u savremnenoj Srbiji.
28. nedelja
vežbe - Završna radionica.
Socio-ekonomske kulture na Balkanu i približavanje Evropi – primer prilagođavanja strategije poljoprivrede u Srbiji Zajedničkoj poljoprivrednoj politici Evropske unije (Common Agricultural Policy). Zajednička studentska radionica.
29. nedelja
vežbe - Predstavljanje studentskih seminarskih radova.
30. nedelja
- - Kratka rekapitulacija pređenih tema i problema. Evaluacija.
Rekapitulacija pređenih tema i problema i studentska evaluacija predmeta i rada nastavnika.
Literatura i izvori podataka:
Opsta obavezna Literatura
A. Milić: “Brak”, u: Sociologija porodice. Kritika i izazovi, Čigoja, Beograd, 2001, 113-130.
A. Milić: “Srodstvo”, u: ista, Sociologija porodice. Kritika i izazovi, Čigoja, Beograd, 2001, 100-112.
B. S. Denitch: “Spol i moć na Balkanu”, Etnološki pregled 22, 1986, 85-98.
D. Noris, “Konstruisanje Balkana”, i “Tekstualne reprezentacije”, u: Balkanski mit, Beograd: Geopoetika, 2002, 13-29, 31-68.
E.Wolf: Peasants, New Jersey, 1966, 1-17.
H. Mendras: Seljačka društva, Zagreb, 1986, 27-35, 107-127.
I. Čolović: “Selo i grad u delu Tihomira Đorđevića”, u: isti, Politika simbola, Radio B92, Beograd, 1997, 109-118 (ili isti tekst iz drugog izdanja knjige u ediciji Biblioteka XX vek).
I. Kronja, “Definicija turbo-folka kao muzičkog pravca”, “Uslovi za nastanak i održanje turbo-folka”, “Obeležja i značenja turbo-folk stila”, Smrtonosni sjaj. Masovna psihologija i estetika turbo-folka 1990-2000, Tehnokratia, Beograd, 2001, 10-14, 24-40, 70-83.
K. Kazer: “Balkanski patrijarhat – istorijat i rasprostranjenost jednog kulturnog obrasca”, u: isti, Porodica i srodstvo na Balkanu, Beograd, 2002, 65-172.
K. Rot: “Buržoaska kultura i građansko društvo u jugoistočnoj Evropi. Prilog debati o modernizaciji”, u: isti, Slike u glavama. Ogledi o narodnoj kulturi u jugoistočnoj Evropi, XX vek, Beograd, 2000, 214-238.
K. Rot: “Kako izaći na kraj s prošlošću? Otomansko nasleđe u jugoistočnoj Evropi”, u: isti, Slike u glavama. Ogledi o narodnoj kulturi u jugoistočnoj Evropi, XX vek, Beograd, 2000, 189-213.
K.E. Fleming: “Orijentalizam, Balkan i balkanska istoriografija”, Filozofija i društvo XVIII, Beograd, 2001, 11-32.
M. Đurković: “Razmatranja o ‘turbo-folku’”, u: isti, Diktatura, nacija, globalizacija, Institut za evropske studije, Beograd, 2002, 205-227.
M. Živković: “Nešto između: simbolička geografija Srbije”, Filozofija i društvo XVIII, 2001, 73-110.
M. Hercfeld, “Šta je kulturna intimnost”, Kulturna intimnost, Beograd: Biblioteka XX vek, 2004, 17-67.
M. Todorova, “‘Balkan kao samoodređenje”, Imaginarni Balkan, Beograd: Biblioteka XX vek, 1999, 73-112.
M. Todorova, “Uvod. Balkanizam i orijentalizam: različite kategorije?”, Imaginarni Balkan, Beograd: Biblioteka XX vek, 1999, 15-44.
M. Todorova: “Balkan: Realia- Qu’est-ce qu’il y a hors de texte?”, u: Imaginarni Balkan, Beograd: Biblioteka XX vek, 1999, 277-315.
N. Pavković: “Pleme u istoriji jugoslovenskih naroda”, Sociološki leksikon, Beograd, 1982, 448-451.
P. Šarčević: “Tobelija: Female-to-Male Cross-Gender Role in the 19th and 20th Century Balkans”, u: K. Kaser, M. Jovanović and S. Naumović, eds., Between the Archives and the Field. A Dialogue on Historical Anthropologyof the Balkans, Belgrade-Graz, 1999, 135-146.
S. Jansen, „Kultura protiv primitivizma“, Antinacionalizam, Beograd: Biblioteka XX Vek, 2005, 109-167.
S. Jansen: “Svakodnevni orijentalizam: doživljaj Balkana/Evrope u Beogradu i Zagrebu”, Filozofija i društvo XVIII, 2001, 33-71.
S. Naumović, “The Social Origins and Political Uses of Popular Naratives on Serbian Disunity”, Filozofija i društvo XVI, 2005, pp. 65-104.
V. Bogišić: “O obliku zvanom inokoština”, u: Pravni članci i rasprave, Beograd, 1927.
G. Đerić: “Svakodnevne diskursivne prakse o osobinama naroda i važnosti nacionalnog identiteta”, u: Pr(a)vo lice množine. Kolektivno samopoimanje i predstavljanje: mitovi, karakteri mentalne mape i stereotipi, INSTIFDT i Filip Višnjić, Beograd, 2005, 89-148.
G. Ostrogorski: “Vizantijska seoska opština”, Glas SAN, knj. CCL, 1941-1961, 141-158.
Ž. Trebješanin: Predstava o detetu u srpskoj kulturi, Srpska književna zadruga, Beograd, 1991 (poglavlje po izboru).
Z. Ivanović: “Na koga liče deca: srodstvo kod Srba i principi percepcije sličnosti među srodnicima”, Etnografski institut SANU, Posebna izdanja 48, 375-408.
Z. Karanović: “Svadba i dar, ili dijalog koji traje”, u: Dometi, proleće-leto 1992, tematski dvobroj 68-69 (Poetika dara i darivanja u jugoslovenskim književnostima), Sombor, 116-149.
M. Vlajinac: Moba i pozajmica, Srpski etnografski zbornik 44, Beograd, 1924, 19-47, 106-135 i 233-236.
M. Filipović: “Zvanica ili uzov, ustanova uzajamnog gošćenja”, u: Čovek među ljudima, Beograd, 1991, 154-190.
M. Filipović: “Kućna zadruga”, u: Čovek među ljudima, Beograd, 1991, 3-17.
N. Pavković: “Brak”, u: Leksikon srpskog srednjeg veka, Knowledge, Beograd, 1999, 60.
N. Pavković: “Etnološka koncepcija nasleđivanja”, Etnološke sveske IV, Beograd, 1982.
N. Pavković: “Pravni običaj”, Zbornik Etnografskog muzeja 1901-2001, Beograd, 2001, 351-358.
N. Pavković: “Selo kao obredno-religijska zajednica”, Etnološke sveske I, Beograd, 1978, 51-65.
N. Pavković: “Teorijski okviri proučavanja običajnog prava u jugoslovenskoj pravnoj etnologiji”, Etnološki Pregled 17, Beograd, 1982, 123-141.
N. Pavković: Društvena organizacija u Srba, Glasnik Etnografskog muzeja 44, Beograd, 1980, 147-162.
P. Marković: “Teorija modernizacije i njena kritička primena na međuratnu Jugoslaviju i druge istočnoevropske zemlje, Godišnjak za društvenu istoriju, Godina I, Sveska 1, Beograd, 1994, 11-34.
R. Rakić: “Kumstvo u pravoslavnih Jugoslovena kao socijalno-strukturni oblik”, Etnološki pregled 10, Cetinje, 1972.
R. Rakić: Terminologija srodstva u Srba, Beograd, 1991.
S. Naumović: “Ustaj seljo, ustaj rode: Simbolika seljaštva i politička komunikacija u novijoj istoriji Srbije”, Godišnjak za društvenu istoriju, Godina II, Sv. 1, Beograd, 1995, 39-63.
S. Novaković: Selo, Beograd, 1943, 7-83.
Opsta dopunska Literatura
A. Kiossev: Plovdiv: The Text of the City vs. the Texts of Literature, NEXUS Research Project, Sofia, 2003.
B Đurđev: “Postanak brdskih, crnogorskih i hercegovačkih plemena”, Zgodovinski časopis XIX-XX, Ljubljana, 1965-1966.
B. Penchev: Tsarigrad/Istanbul as a Symbolical Heterotopy of Intersecting Identification Strategies (1870-1913), NEXUS Research Project, Sofia, 2003.
C. A. Gregory: “Exchange and Reciprocity”, u: T. Ingold, ed., Companion Encyclopedia of Anthropology, London and New York, 1994, 911-939.
D. Angelov: “The Making of Byzantinism”, 1-10.
D. Chirot: “The Romanian Communal Village: An Alternative to the Zadruga”, u: R.F. Byrnes (ed.), Communal Families in the Balkans: The Zadruga, University of Notre Dame Press, Notre Dame-London, 1976, 139-159.
D. Rihtman-Auguštin: “Zašto i otkad se grozimo Balkana”, u: Ulice moga grada, Beograd: Biblioteka XX vek, 211-236.
D. Rihtman-Auguštin: Struktura tradicijskog mišljenja, Zagreb, 1984, 7-21, 26-29, 165-189.
D. Stojanović: “Recepcija ideala slobode, jednakosti i bratstva kod srpske elite početkom 20. veka”, u: Srbija u modernizacijskim procesima 19. i 20. veka, 3 Uloga elita, Beograd, 2003, 73-103.
E. A. Hammel: “Uticaj društvene i geografske pokretljivosti na stabilnost srodničkih sistema, primer iz Srbije”, Etnološki pregled 22, 1986, 73-84.
E. Gordy: “The Destruction of Musical Alternatives”, u: The Culture of Power in Serbia. Nationalism and the Destruction of Alternatives, University Park, 1999, 103-164.
E. Said: Orientalism, London, 1995 (1978), 1-110, 201-354.
G. M. Foster: “Peasant Society and the Image of Limited Good”, American Anthropologist 67, 1963, 293-315.
Gradovi u hrišćanskoj i muslimanskoj usmenoj epici. CD-rom u izdanju Balkanološkog instituta SANU.
I. Čolović: “Skerlić, ‘Sveslavija’ i ‘truli zapad’”, u: isti, Politika simbola. Ogledi o političkoj antropologiji, Beograd: Radio B92, 1997, 87-95 (ili isti tekst iz drugog izdanja knjige u ediciji Biblioteka XX vek).
J. M. Halpern, B. Kerewski Halpern: A Serbian Village in Historical Perspective, New York, 1972.
J.B. Allcock: “Introduction”, “Balkan Societies in the Modern World”, u: isti, Explaining Yugoslavia, Hurst & Company, London, 2000, 13-26.
J.G. Carrier: “Occidentalism: the world turned upside-down”, American Ethnologist, 1991, 195-212.
K. Bem (C. Boehm): Krvna osveta u Crnoj Gori, CID, Podgorica, 1998.
L. Wolff: Inventing Eastern Europe. The Map of Civilisation on the Mind of the Enlightenment, Stanford, 1994, 1-194, 284-374.
L.S. Stavrianos: “Zemlja i ljudi”,“Osmanske institucije”, “Balkansko poluostrvo pod osmanskom vladavinom” u: isti, Balkan posle 1453. godine, Equilibrium, Beograd, 2005, 3-17, 81-93, 94-111.
M. Bakić-Hayden: “Nesting Orientalisms”, Slavic Review, Vol. 54 No. 4 (Winter 1995), 917-931.
M. Bogdanović: “Modernizacijski procesi u Srbiji u XX veku”, u: Srbija u modernizacijskim procesima XX veka, Beograd, 1994, 35-58.
M. Jovanović, S. Naumović, (Eds.): Gender Relations in South Eastern Europe: Historical Perspectives on Womanhood and Manhood in the 19th and 20th Century, Zur Kunde Südosteuropas - Band II/33, Udruženje za društvenu istoriju - Posebna izdanja / Ideje 4, Graz-Belgrade, 2002.
M. Kolin: This is Serbia Calling. Rokenrol radio i beogradski pokret otpora, Beograd, 2001.
M. Prošić-Dvornić: “At the Crossroads of Europe and the Orient: The Change of Internal City Structure in the XIX Century Belgrade”, Etnološki pregled 26, Beograd, 1990.
M. Todorova: “Situating the family of Ottoman Bulgaria within the European pattern”, History of the Family, Vol. 1 Issue 4, 1996, 443-460.
M. van de Port: “‘It Takes a Serb to Know a Serb’.Uncovering the roots of obstinate otherness in Serbia”, Critique of Anthropology, Vol. 19 (1), 7-30.
M. van de Port: “Fini ljudi: a Balkan Bourgeoisie”, u: Gypsies, Wars, and Other Instances of the Wild. Civilisation and Its Discontents in a Serbian Town, Amsterdam, AUP, 1998, 37-66.
M. van de Port: “On Mud and Gypsies, or On People and the World as they Simply Are”, in: Gypsies, Wars and Other Instances of the Wild. Civilisation and its Discontents in a Serbian Town, Amsterdam, 1998, 133-175.
N. Pavković: “On the problem of secondary archaism among the South Slavs”, u: K. Kaser, M. Jovanović and S. Naumović, (Eds.), Between the Archives and the Field. A Dialogue on Historical Anthropologyof the Balkans, Belgrade-Graz, 1999, 133-140.
P. Berk: “Reciprocitet” i “Patronat i korupcija”, u: isti, Istorija i društvena teorija, Equilibrium, Beograd, 2002, 76-78, 78-82.
S. Naumović, M. Jovanović, (Eds.): Childhood in South Eastern Europe: Historical Perspectives on Growing Up in the 19th and 20th Century, Zur Kunde Südosteuropas - Band II/28, Udruženje za društvenu istoriju - Posebna izdanja / Ideje 2, Graz-Belgrade, 2001.
T. Stojanović: Društvo, u: isti, Balkanski svetovi. Prva i poslednja Evropa, Equilibrium, Beograd, 1997, 151-222.
T.P. Vukanović: Selo kao društvena zajednica kod Srba s naročitim osvrtom na Sretečku župu u APKM, Poseban otisak iz Glasnika Muzeja Kosova i Metohije, Priština, 1965.
W. Bracewell and A. Drace-Francis: “South-Eastern Europe: History, Concepts, Boundaries”, Balkanologie 3 (2), 1999, 48-66.
A. Vuletić: “Seoska porodica”, u: Porodica u Srbiji sredinom 19. veka, Istorijski institut/ JP Službeni glasnik, Beograd, 2002, 29-102.
A. Mitrović: “Evropeizacija i/ili modernizacija (deset teza)”, Godišnjak za društvenu istoriju, Godina I, Sveska 2, 1994, 143-145.
V. Velmar-Janković: Pogled s Kalemegdana. Ogled o beogradskom čoveku, Beograd, 1992.
V. Popović: “Zadruge (teorije i literatura)”, Glasnik Zemaljskog Muzeja, Sarajevo, 1921-1922.
V. Stanimirović: “Razvoj miraza u srpskoj tradicijskoj kulturi XIX i XX veka”, “Raširenost miraza na Balkanu u i početkom veka”, “Odnos miraza i srodnih instituta običajnog prava”, “Funkcije miraza”, u: Ustanova miraza u našoj tradicijskoj kulturi, Beograd, 1998, 37-103.
D. Dragojlović: “Institucija kolektivne odgovornosti kod balkanskih Slovena u srednjem veku”, Običajno pravo i samouprave na Balkanu i u susednim zemljama, Beograd, 1974.
Ž. Trebješanin: “Muško-ženski odnosi u srpskoj tradicijskoj kulturi”, u: B. Jovanović, ur., Muškarac i žena, Gutenbergova galaksija, Beograd, 2001, 187-199.
Z. Karanović: “Svadbeni ritual kao mehanizam sankcionisanja i potčinjavanja moći žene”, GEI SANU, knj. XLII, Beograd, 1993, 15-26.
I. Jelić: Krvna osveta i umir u Crnoj Gori i Severnoj Albaniji, Beograd, 1926.
J. Erdeljanović: “Neke crte u formiranju plemenskog društva kod dinarskih Srba”, Glasnik Srpskog geografskog društva knj. V, Beograd, 1921.
J. Cvijić: “Geografski uticaji i intervencija društvenih elemenata” (Prva knjiga, Treći deo), u: isti, Balkansko poluostrvo i južnoslovenske zemlje. Osnovi antropogeografije, Zavod za izdavanje udžbenika SRS, Beograd, 1966, 90-190 (ili isti odeljak u nekom drugom izdanju).
M. Miterauer: Porodični kontekst: Balkan u poređenju sa Evropom, u: Kad je Adam kopao, a Eva prela: Istorijsko-antropološki ogledi iz prošlosti evropske porodice, Beograd, UDI, 2001, 129-155.
M. Prošić-Dvornić: “Pokladni ritual na primeru šumadijske varijante pokladnih igara”, u: Folklorni teatar u balkanskim i podunavskim zemljama, SANU/Balkanološki institut, Posebna izdanja knj. 21, Beograd, 1984, 143-158.
N. Pavković, S. Naumović: “Faşancu la Grebenaţ: Folklorizam, simboličke strategije i etnički identitet rumunske nacionalne manjine u Banatu, u: Položaj manjina u Saveznoj Republici Jugoslaviji, SANU, Naučni skupovi LXXXIV, Odeljenje društvenih nauka knj. 19, Beograd, 697-708.
N. Pavković: “Društveni značaj tradicionalnih godišnjih sajmova”, Etnološki Pregled 10, Cetinje, 1972.
S. Bojanin: “Predstave o prazniku i praznično ponašanje u srednjovekovnoj Srbiji”, Godišnjak za društvenu istoriju, Godina , Sveska 3, 2001, 179-204.
S. Zlatanović: “Savremena svadba”, u: Svadba – priča o identitetu, EI SANU, Posebna izdanja knj. 47, Beograd, 2003, 101-159.
T. Đorđević: “Selo kao društvena zajednica za vreme prve vlade kneza Miloša”, Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor, II, Beograd 1922, 129-138.
T. Taranovski: Istorija srpskog prava u nemanjićkoj državi, Beograd, 2002, 5-115.