Kurs: Vizuelna kultura Balkana u novom veku (osn.)
Predavači

dr Nenad Makuljević, redovni profesor

izborni kurs
Broj bodova: 3.00
Sadržaj kursa: Teorijska nastva podeljena je na celine koje sačinjavaju strukturu vizuelne kulture Balkana u XIX veku i odnose se prvenstveno na produkciju nastalu za potrebe slovenskog pravoslavnog stanovništva pod Otomanskom imperijom kao i novonastalih nacionalnih država.Tako se kroz kurs utvrdjuju zajedničke karakteristike ali i proces nacionaliziranja vizuelne kulture Balkana.
Cilj izučavanja kursa: U okviru kursa izučava se struktura i razvoj vizuelne kulture Balkana u XIX veku. Osnovni cilj kursa je upoznavanje sa društvenim, državim, religijskim i umetničkim osnovama razvoja vizuelne umetničke prakse na ovom prostoru.
Preduslovi za polaganje: Uslov za slušanje predmeta i polaganje jeste da je student upisan u treću ili četvrtu gopdinu studija
Oblici nastave: Oblik nastave : Nastava se izvodi tokom jednog semestra na predavanjima uz prikazivanje adekvatnog vizuelnog materijala.
Plan kursa:
1. nedelja
predavanje - Uvodna razmatranja
U okviru uvodnih razmatranja proučava se konstituisanje i definisanje pojma Balkana. Tako da se istražuje recepcija Balkana u okvirima evropskih kulturnih pogleda kao i istorijski preduslovi za njegovo konstituisanje tokom XIX veka.
Literatura: M. Todorova, Imaginarni Balkan,Beograd 1999,15-44.
2. nedelja
predavanje - Državni, društveni i verski okviri.
Cilj predavanja predstavlja upoznavanje sa osnovnim preduslovima razvoja vizuelne kulture Balkana u XIX veku. Tako da se ukazuje prisustvo različitih kulturnih modela , važnost Otomanske imperije kao dominantne državne organizacije, najvažnija verska odredjenja balkanske kulture i proces formiranja novih nacionalnih država.
Literatura: J.Cvijić,Balkansko poluostvo i južnoslovenske zemlje, knj. II, Beograd 1922,142-160;D.Avramović, Opisanie drevnosti srbski na Svetoj (Atonskoj) Gori, Beograd 1847.
3. nedelja
predavanje - Prostor manastira
U okviru predavanja istražuje se značenje manastira u izgradnji verske kulture. Najznačajnija zajednica manastira «monaška republika» na prostoru Balkana bila je Sveta Gora Atonska. Ona je imala velikog uticaja na razvoj pravoslavne verske kulture na celokupnom Balkanu. Za slovenski prostor posebnu važnost imali su manastiri Hilandar i Zograf koji su predstavljali značajne hodočasničke centre.
Literatura: Sava Hilandarac, Istorija manastira Hilandara, Beograd 1997,85-125.
4. nedelja
predavanje - Prostor manastira II
Tokom XIX veka dolazi do uspona manastirskog života u Srbiji, Bugarskoj i Makedoniji.Tada se razvija intenzivni duhovni život i kult relikvija i dolazi do procesa obnavljanja i dekoracija manastirskih celina. Primere razvoja vizuelne kulture u manastirskim kompleksima pokazuju Dečani, Rila, Studenica i Sveti Jovan Bigorski
Literatura: M. Šakota , Dečanska riznica,Beograd 1984, 64-76.N.Makuljević, Odnos Srbije i Hilandara u XIX veku, u: Osam vekova Hilandara, Beograd 2000,139-148.; S.Petković, Svetiteljske mošti i slikarstvo Hilandara, u Osam vekova Hilandara, Beograd 2000, 629-637.
5. nedelja
predavanje - Balkanski grad i njegova topografija.
Tokom XIX veka u izgradnji i razvoju vizuelne kulture značajno mesto zauzimaju gradovi.NJihov izgled i prostorno definisanje izvedeno je prema dominatnim državnim, religijskim, društvenim i ekonomskim odnosima.
6. nedelja
predavanje - Pravoslavna katedralna crkva na Balkanu u XIX veku
Jedna od karakteristike vizuelne kulture balkanskih gradova bilo je podizanje monumentalnih katedralnih crkava. NJihova izgradnja započinje intenzivno posle 1830. a jedna od najznačajnijih graditeljskih radionica bila je tajfa Damjanovih iz Velesa koji podižu hramove u Skoplju, Kratovu, Vranju, Nišu, Smederevu, Sarajevu, Mostaru i dr.
Literatura: J. Hadžieva Aleksievska-E.Kasapova, Arhitekt Andreja Damjanov, Skopje 2001.
7. nedelja
predavanje - Unutrašnja dekoracija katedralnih hramova
U okviru uspona gradske kulture pravoslavnih hrišćana značajno mesto zauzima dekorisanje katedralnih hramova.NJihovom unutrašnjosti dominira reprezentativan ikonostas kao i složeni program zidnog slikarstva.
Literatura: M.F.Jovanović ,Pravoslavna saborna crkva Svete Bogorodice u Skoplju, u: Spomenica pravoslavnog hrama Sv. Bogorodice u Skoplju 1835-1935,Skoplje 1935, 359-423.
8. nedelja
predavanje - Privatna kultura pravoslavnog stanovništva
Značajno mesto u vizuelnoj kulturi Balkana zauzimao je privatni život.NJegovo definisanje bilo je uslovljeno verskim i etničkim idenditetom kao i ekonomskim mogućnostima.
Literatura: P.Kostić,Crkveni život pravoslavnih Srba u Prizrenu i njegovoj okolini u XIX veku, Beograd 1928.
9. nedelja
predavanje - Parohijski život i vizuelna kultura na Balkanu posle 1830.
Posle 1830. dolazi do obnove parohijskog života na Balkanu.Tada se podiže i ukrašava veliki broj hramova.Ovde se proučava vizuelna kultura u parohijskim hramovima koji su sa područja Vranja .Zbog aktivnosti zografa i neimara koji su radili širom Balkanskog područja, vizuelna kultura u parohijskim crkvama vranjskog kraja predstavlja ilustrativan primer balkanske situacije. Tako da mogu da se utvrde karakteristični oblici hramova, rešenja
Literatura: B.Vujović. Umetnost obnovljene Srbije 1791-1848,Beograd 1986,219-265.; A.Vasiliev, Blgarski vzroždenski maj stori, Sofia 1965.
10. nedelja
predavanje - Izgradnja nacionalnih država i novi kulturni identiteti I
Tokom XIX veka dolazi do proces izgradnje novih nacionalnih država i do redefinisanja postojećih kulturnih modela.To je dovelo do promene vizuelnih idenditeta država i uobličavanja odgovarajućih likovnih programa i koncepcija. Jedna od osnovnih karakteristika izvedeniih iz izmenjenih političkih okolnosti jeste uobličavanje vladarske ideologije u vizuelnoj kulturi.
Literatura: N.Makuljević, Prilog poznavanju slikanih programa vladarskih tronova u Srbiji (1804-1914),Saopštenja XXVII-XXVIII, (Beograd 1995-96), 229-235.
11. nedelja
predavanje - Izgradnja nacionalnih država i novi kulturni identiteti II
Proces izgradnje nacije na Balkanu uslovio je brojne aktivnosti usmerene ka vizuelizaciji nacionalne ideologije, širenju odgovarajuće političke propagande putem vizuelne kulture i nacionalizovanju javnih prostora na oslobodjenim teritorijama.To je posebno bilo naglašeno posle 1870. u oblastima koje su se nalazila pod turskom vlašću i na kojima su se odvijale medjunacionalne borbe balkanskih država kao i procesu uobličavanja državnih identitet
Literatura: N.Makuljević, Reforma crkvene umetnosti u jugoistočnoj Srbiji posle 1878, Leskovački zbornik XXXVII,(Leskovac 1997),35-58.
12. nedelja
predavanje - Zaključna razmatranja
U okviru zaključnih razmatranja ukazuje se na složenost i vizuelne kulture Balkana i jasno identifikuju mehanizmi koji su je izgrađival
Literatura i izvori podataka:
Opsta obavezna Literatura
V.Macura, Čaršija i gradski centar, Razvoj središta varoši i grada Srbije XIX i prve polovine XX veka, Niš-Kragujevac 1984, 7-58;F.Kanic, Srbija, zemlja i stanovništvo knj.2,Beograd 1985,133-172.
M. Todorova, Imaginarni Balkan,Beograd 1999; J.Cvijić,Balkansko poluostvo i južnoslovenske zemlje, knj. I, Beograd 1922; N.Makuljević, Reforma crkvene umetnosti u jugoistočnoj Srbiji posle 1878, Leskovački zbornik XXXVII,(Leskovac 1997),35-58.
Opsta dopunska Literatura
V.Macura, Čaršija i gradski centar, Razvoj središta varoši i grada Srbije XIX i prve polovine XX veka, Niš-Kragujevac 1984, 7-58., Sava Hilandarac, Sveta Gora, Beograd 1898.