Kurs: Metodologija istorije umetnosti (osn.)
Predavači

dr Predrag Dragojević, redovni profesor

izborni kurs
Broj bodova: 3.00
Sadržaj kursa: Glavni metodi istorijskoumetničke prakse, njihove definicije, elementi, načini primene.
Cilj izučavanja kursa: Praktični prikaz primene metoda istorije umetnosti. Uključivanje studenta u stručni rad na izradi metodoloških alata za tumačenje likovnih dela.
Preduslovi za polaganje: Položen ispit ili završene predispitne obaveze iz predmeta Pisanje o umetnosti.
Oblici nastave: Predavanja sa projekcijama i diskusije praćene primerima iz prakse.
Plan kursa:
1. nedelja
predavanje - Uvod
Osnovno o kursu; formiranje grupa, podela obavezne literature, spiskova dopunske literature, i spiskova ispitnih pitanja. Definisanje predispitnih obaveza.
Literatura: Pogledati izvode iz literature na http://www.dragojevic.4t.com
2. nedelja
predavanje - Otkrivanje metoda
Iskustvo i teorija kao izvori metoda istorije umetnosti. Primeri komunikacije sa likovnim delom. Od doživljaja do interpretacije. Artikulisanje interpretacije kao metoda. Primeri iz literature o umetnosti.
Literatura: H. Zedlmajr, Problem interpretacije, Život umjetnosti 11-12 (Zagreb 1970) 107 i dalje.
3. nedelja
predavanje - Faktografski metod
Odlike metoda. Karakteristični pojmovi po kojima se prepoznaje. Rasprostranjenost u primeni; povezanost sa svim drugim metodima. Naučna vrednost. Ograničenja. Loš uticaj na istraživača. Primeri iz tekstova stranih istoričara umetnosti i iz beogradske škole istorije umetnosti (V.Petković, Đ.Bošković, i drugi).
4. nedelja
predavanje - Atribucioni metod
Odlike metoda. Karakteristični pojmovi po kojima se prepoznaje. Izvorni oblik metoda i dopune ili proširenja postupka. Problemi u praktičnoj primeni. Naučna zasnovanost. Dodir sa drugim naukama. Primeri iz tekstova Morelija i Berensona i iz beogradske škole istorije umetnosti (Z.Simić, M.Jovanović, Mano-Zisi, Kašanin i drugi).
Literatura: I. Lermolieff (Morelli!), Kunstkritische Studien über italienische Malerei. Die Galerien Borghese und Doria Panfili in Rom, Leipzig 1890.
5. nedelja
predavanje - Ikonografski metod
Odlike metoda. Karakteristični pojmovi po kojima se prepoznaje. Dokazi veze između teksta kao izvora i likovnog dela. Definicije teksta. Rasponi od ikonografije vremena do ikonografije pojedinca. Primenjivost u svim oblastima istorije umetnosti. Egzaktnost. Naučne mogućnosti. Nedoumice koje ovaj metod ipak izaziva u praksi. Primeri iz tekstova beogradske škole istorije umetnosti (V.Petković, Mirković).
Literatura: P. Dragojević, "Ikonografski metod u temeljima beogradske škole istorije umetnosti", Zbornik radova sa VI međunarodnog naučnog skupa na FILUM-u, knj. III: Reč i slika. Ikonografija i ikonografski metod – teorija i primena, Kragujevac 2012, 315-325.
6. nedelja
predavanje - Kulturološki metod
Odlike metoda. Karakteristični pojmovi po kojima se prepoznaje. Definicije kulture. Dokaz veze između kulturnog miljea i umetničkog dela. Problem izdvajanja umetnosti iz kulture kao celine. Primenjivost u određenim fazama proučavanja umetnosti. Dodirne tačke sa drugim metodima. Nedoumice vezane za vrednovanje umetničkog dela. Prijem i primedbe među stručnjacima. Primeri iz tekstova Burkharta, Tena, Dvoržaka i drugih, i iz beogradske škole istorije umetnosti (Kašanin).
Literatura: J. Burkhart, Kultura renesanse u Italiji, Beograd 1953; I. Ten, Filozofija umetnosti, Beograd 1955.
7. nedelja
predavanje - Ikonološki metod
Odlike metoda. Karakteristični pojmovi po kojima se prepoznaje. Delovi postupka. Slučajevi u kojima se primenjuje. Naučne mogućnosti i ograničenja u praksi. Primedbe koje izaziva među stručnjacima. Primeri iz tekstova Varburga i Panovskog i iz beogradske škole istorije umetnosti (Radojčić).
Literatura: E. Panovski, Umetnost i značenje. Ikonološke studije, Beograd 1975, Uvod.
8. nedelja
predavanje - Ikonika
Odlike metoda. Karakteristični pojmovi po kojima se prepoznaje. Poreklo i varijante. Rasprostranjenost u primeni. Neke nedoumice koje izaziva u praksi. Primeri iz tekstova stranih istoričara umetnosti.
Literatura: M. Imdahl, „Ikonika ili strukturalna analiza“, u Max Imdahl. Izbor tekstova, Beograd: Muzej savremene umetnosti 1986, 83-101.
9. nedelja
predavanje - Metod grupa
Odlike metoda. Poreklo iz arheologije i varijante primene u istoriji umetnosti. Rasprostranjenost u primeni. Naučne mogućnosti. Sličnost i razlike u odnosu na bliske metode (uporedni; metod nizova). Prijem i primedbe među stručnjacima. Primeri iz tekstova Renaka i Mijea.
Literatura: S. Renak, Apolo. Opšta istorija likovnih umetnosti, Beograd 1960. (ili neko drugo izdanje).
10. nedelja
predavanje - Metod nizova
Odlike metoda. Karakteristični pojmovi po kojima se prepoznaje. Upotrebljivost u praksi. Naučne mogućnosti. Ograničenja. Vezanost za određenu filozofsku poziciju (relativizam). Prijem među stručnjacima. Primeri iz DŽensonovih tekstova.
11. nedelja
predavanje - Uporedni metod
Odlike metoda. Karakteristični pojmovi po kojima se prepoznaje. Rasponi primene od svetske do lokalnih umetnosti. Naučne mogućnosti, otkrivanje izvora, paralela, pravilnosti. Razlike između poređenja i uporednog metoda. Nedoumice koje izaziva u praksi (ima li veze sa ideologijom). Prijem među stručnjacima, prilagođavanje, varijante. Primeri iz tekstova Štrigovskog i iz beogradske škole istorije umetnosti.
Literatura: P. Dragojević, "Jozef Stšigovski i prijem njegovog metoda kod srpskih istoričara umetnosti. Ideološko i metodološko u mišljenju o umetnosti", Zbornik Matice srpske za likovne umetnosti 40 (Novi Sad 2012) 163-172.
12. nedelja
predavanje - Metodološka orijentacija beogradske škole istorije umetnosti
Repertoar metoda koji su korišćeni u beogradskoj školi istorije umetnosti. Kako su shvaćeni, primljeni, primenjeni i vezani za istaknute pojedince ove škole mišljenja.
Literatura: Istoričari umetnosti (priredio M. Jeftić), Beograd 1995. (govore: M. Kašanin, S. Radojčić, M. Kolarić, D. Medaković, V. J. Đurić, J. Jevtović, G. Babić).
13. nedelja
predavanje - Metodološka orijentacija i obuka istoričara umetnosti
Razlika između škole mišljenja o umetnosti i škole kao institucije za obuku istoričara umetnosti. Pregled onih metoda beogradske škole istorije umetnosti koji su prisutni u obuci i istraživačkom radu na studijama istorije umetnosti. Veza između metodološke orijentacije raznih nastavnika, izbora istraživačkih tema i nastavnih programa.
Literatura: P. Dragojević, "Odeljenje za istoriju umetnosti", zbornik Filozofski fakultet 1838-1998, Beograd 1998, 361-393.
14. nedelja
- - Priprema za ispit
15. nedelja
- - ISPIT
Literatura i izvori podataka:
Opsta obavezna Literatura
P. Dragojević, O metodama beogradske škole istorije umetnosti, Nauka o umetnosti 5 (Seminar za nauku o umetnosti 2000). P. Dragojević, O razvoju i elementima nauke o umetnosti, Nauka o umetnosti 2 (Seminar za nauku o umetnosti 1997) 7-120.
Opsta dopunska Literatura
M. Koen - E. Najgel, Uvod u logiku i naučni metod, Beograd 2004, 213-217 (logika i metod nauke); 396-410 (šta je naučni metod); 218-241 (hipoteze i naučni metod); 242-261 (klasifikacija, definicija).