Psychology

Psychology – Bachelor’s Degree 2014
Psychology of Mental Health
Status: compulsory
Recommended Year of Study: 2
Recommended Semester: 4
ECTS Credits Allocated: 4.00
Pre-requisites: Acquiring at least 30 points .

Course objectives: Acquiring basic knowledge about the concepts of mental health and mental disorder. Sensitising to prejudice against mental patients and labelling. Becoming familiar with the history and basic contemporary models of mental disorders.

Course description: 1. Temporal and cultural relativity of the concept of mental health; 2. Prejudice related to mental health; 3. Definition and models of mental disorders -biological, psychological and social models; 4. Resilience and capacities for overcoming crises 5. Empathy and its importance for helping professionals 6. Protection of mental health in community

Learning Outcomes: Acquired knowledge about the concepts of mental health and psychological preventive work. Openness to a critical view on psychiatric institutions, and especially on the psychologist’s place in them, which is aimed at preparing students for the courses in Clinical Psychology.

Literature/Reading:
  • Dimitrijević, A. (2005): Predgovor. U Savremena shvatanja mentalnog zdravlja i poremećaja, str. 7-22. Beograd: ZUNS.
  • Kokerhem, V. (u pripremi): Sociologija mentalnog poremećaja. Psihologija u svetu.
  • Maslov, A. (2001): Teorija metamotivacije. U: O životnim vrednostima. Izabrani eseji o psihologiji vrednosti (A. Dimitrijević, ur.), Izdavačko preduzeće »Žarko Albulj«, str.
  • Švarc, Š. (2005): Biološki pristupi mentalnoj bolesti. U Savremena shvatanja mentalnog zdravlja i poremećaja, str. 159-192. Beograd: ZUNS.
  • Baron-Koen, S. (2012): Normalna raspodela mehanizma za empatičnost. U Psihologija zla, str. 23-43. Beograd: Clio.
  • Božović, M. i A. Dimitrijević (2011): Aktuelno stanje udruženja korisnika psihijatrijskih službi u Srbiji. Engrami, 33, 1, str. 79-91.
  • Dimitrijević, A. (2007): Značaj empatije za pomažuće profesije. U: Zbornik zdravstvenih radnika Republike Srbije, str. 10-19.
  • Istorijski koreni i konceptualni okviri relacione psihoanalize. U: Lj. Erić (ur.) Psihodinamička psihijatrija. Tom I – Istorija, osnovni principi, teorije, str. 184-199. Beograd: Službeni glasnik.
  • Dimitrijević, A. (2010): Frojdov model mentalnog poremećaja. U: Ž. Trebješanin (ur.) Frojdov doprinos savremenoj nauci i kulturi, str. 147-175. Beograd: FASPER.
  • Kecmanović, D. (2008a): Periodizacija dominantnih modela u psihijatriji. U: Psihijatrija u kritičkom ogledalu, str. 200-208. Beograd: Službeni glasnik.
  • Kecmanović, D. (2008b): Ka određenju duševnog poremećaja. U: Psihijatrija u kritičkom ogledalu, str. 15-91. Beograd: Službeni glasnik.
  • Kecmanović, D. (2012a): Muke s duševnim zdravljem i duševnim poremećajem. U: Psihijatrija protiv sebe, str. 23-54. Beograd: Clio.
  • Kecmanović, D. (2012b): Šta je sporno u određenju duševnog poremećaja i ima li kraja sporovima? U: Psihijatrija protiv sebe, str. 55-95. Beograd: Clio.
  • Kecmanović, D. (2012c): (Ne)mogućnost prevencije stigme duševnog poremećaja i destigmatizacije osoba s duševnim poremećajem. U: Psihijatrija protiv sebe, str. 185-227. Beograd: Clio.
  • Mikenik, D. (2001): Naučne osnove zaštite mentalnog zdravlja u zajednici. U: G. Thornicroft & G. Szmukler Textbook of Community Psychiatry, 41-52. Oxford University Press. Neobjavljen prevod.
  • Opalić, P. (2008): Duševna bolnica kao totalna ustanova. U: Psihijatrijska sociologija, str. 199-210. Beograd: ZUNS.
↑↑↑